RUSKI lovački avion Su-27 zaletio se u američku izvidničku bespilotnu letjelicu MQ-9 Reaper koja je u međunarodnom zračnom prostoru kružila u blizini Krima. Sada i Amerikanci i Rusi tvrde da se radilo o provokaciji. I obje su strane u pravu.
Amerikanci su u pravu jer u međunarodnom zračnom, isto kao i u međunarodnim vodama, prostoru mogu nesmetano letjeti svi, pa i njihovi izvidnički zrakoplovi. Što znači da je njihov Reaper, sve dok je bio izvan ruskog zračnog prostora, trebao biti izvan domašaja Rusa.
Što se točno dogodilo?
Rusi su svjesni da su oborili američku izvidničku bespilotnu letjelicu izvan svog zračnog prostora te su prvo demantirali da je došlo do kontakta između njihovog Su-27 i Reapera, a potom ustvrdili da je do kontakta došlo zbog neočekivanog i naglog manevriranja američke letjelice.
To baš nije vjerojatni scenarij jer je Su-27, koji je izvorno projektiran kao lovački avion, puno okretniji od spore bespilotne letjelice. Uostalom, do kontakta je moglo doći samo zato što se ruski lovac previše približio bespilotnoj letjelici. Činjenicu da su prije toga ruski avioni pokušali oboriti Reaper ispuštanjem goriva zanemaruju.
Što sve može Reaper?
Potom je Moskva ponešto promijenila pristup tvrdeći da je Reaper bio u špijunskoj misiji, koja sama po sebi nije problem kad Amerikanci prikupljene podatke ne bi davali Ukrajincima. I tu nastaje problem. U izvidničkoj izvedenici MQ-9 Reaper može svojim sustavima motrenja otkrivati ruske ratne brodove na udaljenosti većoj od 100 kilometara i onda podatke u realnom vremenu preko satelitskog datalinka slati u zapovjedništvo.
Doduše, američko ratno zrakoplovstvo i Pentagon "zaboravili" su reći o kojoj se točno inačici Reapera radi. Jer ako se radilo o inačici MQ-9B SeaGuardian, koja je opremljena radarom, ona može pratiti kretanje ruskih brodova i s udaljenosti od više stotina kilometara i pritom na visini od 12 kilometara kružiti u zoni motrenja više od četrdeset sati. Za to vrijeme ni jedan ruski ratni brod ne može neopazice isploviti ili uploviti u nijednu luku na Krimu. Naravno da takvi letovi živciraju Moskvu.
Incident ne bi trebao pojačati krizu
Hoće li ovaj incident dovesti do pojačanja krize između Amerike i Rusije? Neće. Osim ako rusko ratno i/ili mornaričko zrakoplovstvo ne nastavi obarati američke izvidničke letjelice. Potpuno je sigurno da Washington neće odustati od slanja izvidničkih letjelica (ne samo bespilotnih) u prostor iznad Crnog mora pa je sad najveće pitanje što će učiniti Moskva.
Najvjerojatnije ništa jer se i ovaj incident dogodio vrlo vjerojatno zato što je ruski pilot bio malo previše poduzetan te se previše približio američkoj letjelici. Da ju je htio oboriti, zasigurno ne bi dirao vrlo čvrstu elisu koja se okreće s nekoliko tisuća okretaja u minuti i najopasniji je dio letjelice.
Ruski pilot nije ugrozio samo svoj avion nego i život
Da bi se spori i veliki Reaper oborio, dovoljno bi bilo da je ruski pilot svojim krilom udario po krilu bespilotne letjelice, nakon čega bi ona izgubila stabilnost i pala u kovit. Dirajući elisu, ruski pilot je poprilično ugrozio svoj avion i svoj život.
Amerikanci su navikli da s vremena na vrijeme izgube pokoju izvidničku letjelicu. Tako je iranska protuzračna obrana projektilom zemlja-zrak u lipnju 2019. iznad Perzijskog zaljeva oborila američku izvidničku letjelicu RQ-4A Global Hawk. Iako je Washington burno reagirao, sve se svelo na prepiranje je li američka letjelica ušla u iranski zračni prostor ili nije.
Daleko opasniji i donekle vrlo sličan incident dogodio se 1. travnja 2001. kad se kineski lovački avion J-8 zaletio u američki izvidnički avion EP-3E ARIES II. U američkom avionu nalazila su se 24 člana posade.
Kineski lovac se srušio dok je teško oštećeni EP-3 uspio sletjeti na kineski otok Hainan, što je kineska vojna obavještajna služba iskoristila da detaljno pregleda avion, ponajviše ugrađenu opremu za elektronsko izviđanje. Posada je puštena deset dana nakon nesreće, no avion je vraćen tek u srpnju 2001. Iako su Washington i Peking javno razmjenjivali vrlo oštre poruke, sve se riješilo tihom diplomacijom.