Ruske snage sve snažnije prodiru u Kursk, regiju čiji je dio munjevitom i uspješnom akcijom zauzela Ukrajina početkom kolovoza. Prvotno slavljen udar Ukrajine sad se sve više doživljava kao potez koji nije opravdao očekivanja te se njegove strateške prednosti pokazuju ograničenima.
Ukrajina priznala da je izgubila 40 posto teritorija
Prije nekoliko dana visoki ukrajinski vojni izvor izjavio je da je Ukrajina izgubila više od 40 posto teritorija koji je prethodno zauzela u Kursku. "Pod kontrolom smo imali oko 1376 četvornih kilometara teritorija, a sada je taj teritorij smanjen. Neprijatelj pojačava protunapade", rekao je izvor. Rusi, pak, tvrde da su Oružane snage Ukrajine izgubile više od 36.850 vojnika i 225 tenkova.
Prema procjenama, ukupno 20.000 ukrajinskih vojnika se suočava s oko 50.000 ruskih i sjevernokorejskih vojnika u Kursku dok Vladimir Putin pokušava ponovno zauzeti taj teritorij.
Što je pošlo po krivu za Ukrajinu? Rusi su već sredinom listopada pokrenuli kontraofenzivu te su tako počeli preokretati situaciju u regiji. Nedugo zatim Kremlj je svoje snage ojačao tisućama trupa iz Sjeverne Koreje. Nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima Rusi su počeli još jače napadati uz ogromne gubitke.
Analitičari smatraju kako Rusi napadaju toliko žestoko jer je jedan od Trumpovih prijedloga da Ukrajina i Rusija pristanu na primirje s granicama duž teritorijalne linije fronte.
Može li se Kursk pretvoriti u blamažu za Kijev?
Gubitak Kurska značio bi da bi se Rusija morala odreći 440 kvadratnih kilometara vlastitog teritorija u zamjenu za 72.400 kvadratnih kilometara teritorija Ukrajine koji je trenutačno pod njihovom okupacijom. U tom svjetlu treba promatrati i zadnje vijesti koje pristižu iz Kurska, a prema kojima Rusija i dalje snažno napreduje uz velike gubitke.
I ponovo treba podvući pitanje koje se zapravo postavlja od upada Ukrajine u Rusiju - može li se unatoč moralnom poticaju i ogromnom vojnom i političkom poniženju za Rusiju Kursk pretvoriti u blamažu za Kijev i predsjednika Volodimira Zelenskog?
Zašto uopće Kursk? Radi pregovora i istočne Ukrajine
Osim pobjede na simboličkoj razini, jasno je kako je upad u Kursk za ukrajinski politički i vojni vrh značio i zalog u budućim mirovnim pregovorima s Rusijom. Ako izgubi ovaj teritorij, od te poluge u pregovorima neće niti ništa.
Drugi cilj upada u Kursk bio je da se Rusija prisili premjestiti dio svojih snaga s prioritetnih bojišta, poput Donbasa, na osiguranje vlastitog teritorija. To je trebalo smanjiti pritisak na ukrajinsku obranu u istočnoj Ukrajini i pružiti priliku za konsolidaciju ili protunapade.
Iako to nije javno iskomunicirano, treba spomenuti i kako je mogući cilj napada na ruski teritorij bio pokazati Zapadu da je Ukrajina i dalje sposobna provoditi ofenzivne operacije, unatoč iscrpljenosti dugotrajnim ratom, kako bi se osigurala daljnja vojna i financijska podrška saveznika.
Rusija je unatoč Kursku napredovala u Donbasu
>> Rusi nezadrživo nadiru. Nisu ovoliko napredovali od prvih dana rata
Razvidno je kako se barem u vezi s razvlačenjem ruskih snaga dogodio kontraefekt jer je Ukrajina u Kursk poslala svoje najiskusnije jedinice, dok je Rusija napredovala u istočnoj Ukrajini, odnosno Donbasu, koji ima iznimno važnu stratešku i političku važnost.
Iako je ofenziva na Kursk prisilila Rusiju da preraspodijeli trupe s dijelova bojišnice, ti potezi nisu utjecali na bitku za Pokrovsk. Upravo obratno, Rusi su u rujnu, dok je Ukrajina slavila svoj proboj u Kursk, najbrže napredovali u Donbasu.
Ruske snage zauzele su u studenom površinu koja odgovara Singapuru, više nego u listopadu, kada su zauzele 610 kilometara četvornih. Rusi su zadnjih tjedana zauzeli mnoga naselja južno i istočno od Pokrovska, približivši mu se na manje od pet kilometara.
Ogorec: Ovdje su ciljevi očito bili pod pritiskom politike
Vojni analitičar Marinko Ogorec za Index govori da ne vidi vojnu logiku u ukrajinskoj operaciji u Kursku.
"Jedini vojni cilj mogao je biti zauzeti rusku nuklearku Kursk, ali nisu joj došli ni blizu. Drugi mogući cilj jest odvlačenje ruskih vojnih snaga iz Donbasa. I to se pokazalo neučinkovito, kao promašaj od starta. Realnost je pokazala da Ukrajina gubi i ljudstvo i opremu u potpuno neperspektivnoj operaciji. Oni su tamo poslali svoje najperspektivnije snage", kazao je Ogorec.
Dodaje kako mu se čini da je politika ovdje dirigirala stvarima.
"Uvijek volim istaknuti da ratove počinju političari, vode vojnici, a završavaju diplomati. Kad na jednoj strani političar radi posao generala, ta strana je osuđena na propast. Ovdje su očito ciljevi bili pod pritiskom politike koja je htjela promidžbenu konotaciju bez vojnog efekta", kazao je.
"Kursk je za Ukrajinu ratni promašaj"
Govori da je u Donbasu došlo do sistema spojenih posuda.
"Ako negdje oduzmete, drugdje ćete dobiti. Tako je bilo i u ovom slučaju. Za očekivati je bilo da Ukrajina nakon Kurska neće imati snage protiv Rusije u regiji koja joj je važnija. Rusi su iskoristili tu priliku i došlo je do prodora značajnih snaga prema Pokrovsku. Ako on padne, onda je cijeli logistički prostor Donbasa upitan i Ukrajinci tu puno gube", rekao je Ogorec.
Što se tiče mogućnosti da se u Kursk išlo zbog aduta u pregovorima, Ogorec govori da Ukrajinci predobro znaju Ruse da bi pomislili kako će pristati na pregovore dok nisu potjerali suparničke snage sa svog područja.
"Teško je reći da je ovo blamaža, ta riječ asocira na sramotu. A ovdje se radi o ljudskim životima, što je daleko ozbiljnije od blamaže. To je ratni promašaj", zaključio je za Index analitičar Ogorec.
Kursk je i dalje važan Ukrajini
>> Turobne poruke ukrajinskih vojnika. "Teško je pronaći Korejce, pogotovo ako ih nema"
Vojni analitičari, piše BBC, inzistiraju na tome da, usprkos svim poteškoćama, Kursk i dalje igra važnu ulogu.
"To je jedino područje u kojem održavamo inicijativu", uvjeren je Serhij Kuzan iz Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju. Priznao je da se ukrajinske snage nalaze u "nevjerojatno teškim uvjetima" u Kursku, ali je dodao da Rusija posvećuje ogromne resurse njihovom izbacivanju - resurse koje bi radije koristila negdje drugdje.
U istom tekstu BBC-ja stoje i navodi o prilično demoraliziranoj ukrajinskoj vojsci, dok su ruska bombardiranja sve jača. Ukrajina će imati težak zadatak zadržati ovaj mali dio ruskog teritorija sve dok novi američki predsjednik, s novom politikom, ne stigne u Bijelu kuću krajem siječnja.