DOK je velik dio svijeta još uvijek zbog mjera ograničenja prisiljen većinu vremena boraviti kod kuće, unutar svoja četiri zida, nad našim se glavama zbivaju pravi nebeski spektakli.
Naime, prošlog su tjedna oni koji obitavaju na sjevernoj polutci mogli promatrati kišu meteora Lirida, a ovoga tjedna stanovnici južne polutke mogu uživati u roju meteora koji obasjavaju noćno nebo - Eta Aquarids.
Prolazimo kroz drevni trag Halleyjevog kometa
Eta Aquarids je kiša meteora koja je nastala zbog komadića krhotina iz Halleyjevog kometa. Halleyjev komet, službene oznake 1P/Halley, vjerojatno je najpoznatiji komet u povijesti čovječanstva, a zadnji put je bio vidljiv sa Zemlje 1986. godine, piše Science Alert.
Morat ćemo razočarati one koji su se poveselili tome da je ova kiša meteora znak skorašnjeg ponovnog dolaska ovog slavnog kometa. Naime, veličanstveni Halleyjev komet opet ćemo gledati tek 2061. godine (vidljiv je sa Zemlje svakih 76 godina), a sada ćemo proći kroz dugi trag njegove drevne prašine, koju je ostavio za sobom.
Najdeblji sloj prašine
Najdeblji sloj te prašine, odnosno krhotina, zasut će nas 6. svibnja, kada će oni koji žive na južnoj hemisferi moći na nebu promatrati između 20 i 40 meteora na sat. Stanovnici sjeverne hemisfere, posebno oni koji žive blizu ekvatora, moći će vidjeti između 10 do 15 meteora na sat.
Roj meteora Eta Aquarids dobio je ime po zvijezdi Eta Aquarii koja se nalazi u zviježđu Vodenjaka, a sa zemlje se čini da kiša meteora dolazi iz tog smjera.
Drevnom prašinom Halleyjeva kometa prolazimo ponovno u listopadu, kada ćemo moći promatrati kišu meteora nazvanu Orionidi. I ona je dobila ime po svome prividnom izvoru, koji se nalazi pokraj zvijezde Betelgez u zviježđu Orion.