IAKO osjetno rjeđe nego prije nekoliko desetljeća, situacije s pregrijavanjem motora su i dalje moguće, a nerijetko dovode do havarije motora.
Velike vrućine povećavaju rizik pregrijavanja
Dovoljno je reći kako motor s unutrašnjim izgaranjem nerijetko zovemo toplinski motor. U najboljim slučajevima iskoristivost motora je 40%, a sve ostalo otpada na mehaničke i pogotovo toplinske gubitke.
Stoga motor generira ogromne količine toplinske energije koje treba sigurno odvesti u okolinu. Sada svemu dodajmo druga električna trošila i klima uređaj te velike temperature zraka u okolini što zajedno doprinosi stvaranju nepovoljnih uvjeta za hlađenje motora.
Što učiniti kad zakuha?
Ako spadate u red onih sretnika koji još uvijek putem ploče s instrumentima mogu pratiti temperaturu motora dovoljno je povremeno pratiti temperaturu. Vozite li uzbrdo, pod velikim opterećenjem s upaljenom klimom vjerojatnost pregrijavanje je kudikamo viša, a što možete vidjeti i praćenjem kazaljke temperature.
Zamijetite li da je kazaljka temperature otišla u crveno, odmah stanite sa strane uz cestu na sigurno mjesto. Mnogi vozači će u panici odmah ugasiti motor misleći da će se tako motor ohladiti, ali to nije uvijek dobro rješenje.
Ugasite sva trošila osim ventilacije koju podešavate na grijanje. Time ćete razbjesniti putnike i ugrijati kabinu, ali i pomoći motoru u odvođenju topline. Motor neka radi u praznom hodu bar pet do deset minuta, a od pomoći je podići poklopac motora. Niti slučajno nemojte polijevati motor tekućinom jer riskirate velike kvarove poput pucanja glave motora.
Detektirate li da nedostaje tekućine za hlađenje, nemojte odmah otvarati čep. Sustav je pod tlakom, pa riskirate opekline. Pričekajte da se motor malo ohladi i tada dolijte tekućinu, a prije provjerite propušta li sustav negdje tekućinu. Upravo zato se savjetuje da sa sobom imate bar 1 litru destilirane vode.
Ako je pak puknuo remen pumpe ili ventilator ne radi, važno je odmah ugasiti motor. Nakon gašenja motora on se više ne smije startati već se zove služba pomoći na cesti koja odvozi auto u servis.
Glavni krivac za pregrijavanje motora najčešće se traži u termostatu i termoprekidaču, a rjeđe u pumpi rashladne tekućine i samom hladnjaku.
Zašto je pregrijavanje motora opasno?
Pregrijavanje automobilskog motora vrlo je štetno jer se na visokim temperaturama smanjuju čvrstoća i tvrdoća materijala, a otežano je i podmazivanje. Motor se stoga ubrzano troši te se skraćuje vijek vitalnih dijelova i može doći do tzv. zaribavanja.
Visoke su temperature posebno štetne za glavu motora te mogu izazvati probijanje brtve i pucanje glave motora te miješanje rashladne tekućine i motornog ulja. A onda bijeli dim jasno upućuje na kapitulaciju i šlep do servisa.
Kako funkcionira rashladni sustav?
Rashladni sustav je zatvoreni sustav u kojem se nalazi rashladna tekućina s visokim udjelom tzv. antifriza zbog čega je temperatura vrelišta iznad 100°C. Sustav odvodi rashladnu tekućinu iz bloka, gdje preuzima toplinu motora, i potom usmjerava u hladnjak gdje se ista hladi strujom zraka predajući toplinu u okolinu. Tekućina se potom iz hladnjaka usmjerava nazad u motor.
Da bi kružni proces krenuo, potrebno je djelovanje termostatskog ventila koji pri određenoj temperaturi otvara i zatvara prolaz zagrijane vode u hladnjak i tako regulira temperaturu motora. Temperatura rashladne tekućine treba biti između 85 i 95°C, a ljetnim uvjetima temperature rastu i preko 100°C. Termoprekidač na 96°C uključuje ventilator.