Niskokalorične namirnice često se predstavljaju kao zdravi saveznici mršavljenja, no ne podržavaju sve ravnotežu šećera u krvi niti sagorijevanje masnoća. Neke od njih, iako naizgled "zdrave", mogu uzrokovati nagle skokove šećera u krvi, što dovodi do povećanog lučenja inzulina i potiče pohranu masnoća, a ne njihovo sagorijevanje.
To se događa kad su te vrste hrane bogate rafiniranim ugljikohidratima, skrivenim šećerima ili umjetnim sastojcima koji narušavaju metabolizam. Poznavanje takvih vrsta hrane može nam pomoći u pametnijem odabiru koji podržava stabilnu energiju i dugoročno sagorijevanje masnoća. Stoga je stručnjakinja upozorila na dvije naizgled zdrave vrste hrane koje zapravo uzrokuju debljanje.
Jogurt je česta namirnica u zdravoj prehrani. Studije pokazuju da obični grčki jogurt može pomoći u regulaciji tjelesne mase i probave. Iako se čini da su svi jogurti s malo masnoće (koji se najčešće rade od obranog mlijeka) još zdraviji za mršavljenje, verzije s dodanim voćnim okusima sadrže previše šećera da bi bile nutritivno kvalitetan izbor.
Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, samo jedna šalica (245 grama) voćnog nemasnog jogurta sadrži čak 31 gram šećera.
Nutricionistica Lisa Richards ističe da jogurt sam po sebi vjerojatno neće uzrokovati debljanje, ali sve ovisi o količini i ostatku prehrane. "Jogurt je hranjiva namirnica koja može biti dio zdrave i uravnotežene prehrane jer je dobar izvor proteina, kalcija i probiotika", objašnjava za SheFinds.
Jogurt s malo masnoće može biti dobar izbor za one koji žele smanjiti unos kalorija, no mnogi voćni jogurti sadrže visoke količine dodanih šećera, što može pridonijeti debljanju i drugim zdravstvenim problemima ako se konzumira u većim količinama. Zato je važno čitati deklaracije i birati jogurte s niskim udjelom dodanog šećera i bez umjetnih sastojaka.
Nažalost, dijetalne verzije gaziranih pića mogu biti jednako štetne kao i one s dodanim šećerom – samo na drugačije načine. Iako sadrže manje kalorija i šećera, umjesto toga sadrže umjetne zaslađivače koji dolaze sa svojim rizicima za zdravlje. Drugim riječima, ono što se uštedi na kalorijama, može se izgubiti na drugim aspektima zdravlja.
Richards upozorava da umjetni zaslađivači poput aspartama i sukraloze, koji se često koriste u dijetalnim pićima, već dugo izazivaju zabrinutost zbog mogućih štetnih učinaka. Ti rizici uključuju debljanje, dijabetes tipa 2 i povećan rizik od određenih vrsta raka.
Osim toga, mogu negativno utjecati na zdravlje probavnog sustava jer narušavaju ravnotežu bakterija u crijevnoj mikrobioti, što može utjecati na gotovo svaki aspekt zdravlja. Uz to, slatki okus umjetnih zaslađivača može povećati žudnju za pravim šećerom, što dodatno povećava rizik od prejedanja i posljedičnog debljanja.
Zaključno, nutricionistica ističe da dijetalne gazirane napitke ne treba smatrati zdravim izborom niti ih konzumirati umjesto vode. Također, važno je obratiti pozornost na ukupnu količinu gaziranih pića, bilo da su obična ili dijetalna.