KAKO starimo, još je važnije svakodnevno brinuti o zdravlju, a to uključuje i redovitu fizičku aktivnost, pravilnu prehranu i slično. Postoji mnogo zdravih navika koje mogu pomoći u postizanju zdravstvenih ciljeva, kao i one koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje. Skupina dijetetičarki je za Eat This, Not That otkrila koje prehrambene navike trebaju početi izbjegavati ljudi u šezdesetim i starijim godinama života.
Ne unosite dovoljno prebiotika
Prebiotici su hranjive tvari koje hrane crijevne bakterije i ključni su za održavanje zdravlja crijeva i podršku hormonima dok ulazite u ovu novu životnu fazu, objašnjava dijetetičarka Kara Landau. Dodaje: "Kako starimo, raznolikost crijevne mikroflore prirodno se smanjuje, što može negativno utjecati na mnoge aspekte zdravlja, uključujući hormone odgovorne za osjećaj sitosti i regulaciju tjelesne mase, metabolizam i još mnogo toga."
Kako biste podržali svoje crijevne bakterije, u prehranu uključite hranu bogatu prebioticima, poput luka, češnjaka, kuhanog i zatim ohlađenog krumpira i riže, sirovih zobenih pahuljica, mahunarki i leće, te orašastih plodova poput indijskih oraščića i pistacija.
Konzumirate previše šećera
Dijetetičarka upozorava: "Možda zvuči očito da treba smanjiti unos šećera, no on se često u prehranu uvlači više nego što mislite, od dodanih šećera u gotovim umacima i preljevima, do zaslađenih pekarskih proizvoda. Popis namirnica koje sadrže skrivene šećere je beskonačan."
Kako biste to spriječili, uvijek provjeravajte popis sastojaka prije kupovine i pokušajte izbjegavati proizvode u kojima je šećer (ili neki njegov ekvivalent) među prvim sastojcima.
Ne unosite dovoljno omega-3 masnih kiselina i biljnih sterola
"Umjesto da se fokusirate samo na izbacivanje određene hrane, važno je razmišljati o nutrijentima koji su tijelu potrebni za optimalno funkcioniranje", ističe Landau za Eat This, Not That. S promjenom razine hormona smanjuje se i njihova kardioprotektivna funkcija. Zato je važno unositi više zdravih omega-3 masnih kiselina, a kod povišene razine kolesterola konzumirati namirnice s dodanim biljnim sterolima.
Masna riba iz divljeg ulova, alge te, u manjoj mjeri, biljne namirnice poput konopljinih sjemenki, oraha i lanenih sjemenki dobar su izvor omega-3, kao i proizvodi obogaćeni ovim nutrijentima.
Ne unosite dovoljno proteina
Unos proteina važan je u svakoj životnoj dobi, no s godinama postaje još ključniji. "Proteini pomažu u održavanju mišićne mase, snage, zdravlja kostiju te su korisni i kod regulacije tjelesne mase", ističe dijetetičarka Courtney D’Angelo. Dodaje da su "osobe starije od 60 godina podložnije gubitku mišićne mase, a nedovoljan unos proteina može taj proces ubrzati".
Kako biste osigurali dovoljan unos, u prehranu uključite namirnice poput jaja, lososa, mesa goveda hranjenog na pašnjacima, piletine i puretine. Također možete dodati neku vrstu proteinskog praha u jutarnju kavu ili zobenu kašu kako biste započeli dan sa zdravom dozom proteina.
Ne pijete dovoljno vode
Jedna od najčešćih pogrešaka u šezdesetima je nedovoljan unos tekućine. "Kako starimo, osjećaj žeđi se smanjuje," kaže dijetetičarka Lisa Young. Zbog toga osobe u šezdesetima češće pate od dehidracije u usporedbi s mlađima. Važno je paziti na dovoljan unos vode, čak i ako ne osjećate žeđ.
Jedete kasno navečer
Mnogi nisu svjesni da kasnovečernji obroci mogu negativno utjecati na zdravlje, čak i kada se radi o zdravijoj hrani.
"Kasnonoćno jedenje često je povezano s unosom ultra prerađene hrane i može biti problematično jer prejedanje u večernjim satima može dovesti do debljanja, oscilacija šećera u krvi i povećanog rizika od dijabetesa, posebno kod starijih osoba", upozorava Young.
Općenito imate prehranu s malo vlakana
Jedna od najlošijih prehrambenih navika je nedovoljan unos vlakana jer su ona ključna za zdrav probavni sustav i cjelokupno zdravlje.
"Pazite da unosite dovoljno netopivih vlakana kako biste održali redovitu probavu, te topivih vlakana koja hrane korisne bakterije u crijevima, poboljšavaju apsorpciju nutrijenata, smanjuju upalu i pozitivno utječu na raspoloženje", savjetuje Landau.
Dobar izvor vlakana su bobičasto voće, zobena kaša, jabuke, grah i slanutak – pokušajte ih redovito uključivati u prehranu.