AKO ste ikada pojeli proteinsku pločicu koja je bila ukusna, za to je vjerojatno zaslužan eritritol. Ovaj niskokalorični zaslađivač posljednjih se godina probio u širok spektar pakiranih namirnica, služeći kao uvjerljiva zamjena za šećer, posebno u proizvodima koji se reklamiraju kao zdravi. Međutim, nova znanstvena studija upućuje na to da bi upravo taj sastojak mogao povećati rizik od moždanog udara, piše Vice.
Znanstvenici sa Sveučilišta Colorado Boulder otkrili su da eritritol može promijeniti funkciju krvnih žila u mozgu. U laboratorijskim eksperimentima, istraživači su stanice ljudskih krvnih žila mozga izložili količini eritritola koja odgovara jednoj porciji napitka bez šećera. Unutar samo nekoliko sati, stanice su se počele mijenjati na zabrinjavajuće načine.
Proizvodile su manje dušikovog oksida, molekule koja pomaže opuštanju krvnih žila, a više endotelina-1, koji ih, naprotiv, sužava. Istovremeno je zabilježen značajan porast oksidativnog stresa, s višim razinama štetnih slobodnih radikala. Pojednostavljeno rečeno, eritritol u tijelu pokreće nekoliko procesa koji, u kombinaciji, stvaraju idealne uvjete za nastanak moždanog udara.
Stvari postaju još ozbiljnije kada je riječ o zgrušavanju krvi. Studija je otkrila da eritritol smanjuje sposobnost stanica da proizvode spoj koji prirodno otapa ugruške. Time tijelo postaje manje učinkovito u njihovom razbijanju, što je glavni uzrok moždanih udara.
Ovo otkriće nije izoliran slučaj. Nova studija pomaže objasniti rezultate ranijeg istraživanja koje je obuhvatilo 4000 ljudi i povezalo više razine eritritola u krvi s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara unutar trogodišnjeg razdoblja. Dok je ta prva, veća studija utvrdila korelaciju, ovo istraživanje sa Sveučilišta Boulder korak je bliže uspostavljanju čvrste uzročno-posljedične veze između eritritola i moždanih udara.
Ipak, potrebno je provesti još istraživanja prije nego što se ta veza može smatrati čvrsto dokazanom. Neki znanstvenici ističu da tijelo i prirodno proizvodi eritritol, osobito tijekom metaboličkog stresa poput pretilosti ili dijabetesa. To znači da povišene razine eritritola u krvi mogu odražavati postojeći zdravstveni problem, a ne nužno biti posljedica prehrane.
Zasad se čini da znanost upućuje na to da, iako eritritol možda nije trenutno opasan, ne bi ga bilo mudro smatrati ni potpuno bezopasnim.