KAD se spomenu rani znakovi demencije, većina ljudi prvo pomisli na gubitak pamćenja. Međutim, liječnici i znanstvenici sve više upozoravaju obitelji da obrate pozornost na jednu drugu kognitivnu promjenu koja se može javiti ranije i proći nezapaženo na standardnim testovima koji se koriste pri rutinskim pregledima.
U novoj knjizi neuropsihologinje Andree Tales sa Sveučilišta Swansea navodi se da promjene u pažnji mogu biti česte kod različitih vrsta demencije te se u nekim slučajevima mogu pojaviti i prije očitih problema s pamćenjem.
Tales je za Newsweek izjavila da je pažnja djelomično zanemarena jer je javnosti teže prepoznati i opisati nego pamćenje.
"Svatko zna što je pamćenje te može opisati i prijaviti promjene", rekla je Tales, dodajući kako "javnost puno manje razumije pažnju", uključujući i činjenicu da postoje različite "vrste" pažnje, baš kao što postoje i različite vrste pamćenja.
Taj je jaz u razumijevanju važan jer je liječniku lakše reći: "Zabrinut sam za svoje pamćenje" nego "Mislim da imam problem s pažnjom", pojasnila je.
Na pitanje kako bi se promjene u pažnji mogle očitovati u svakodnevnom životu, Tales odgovara da istraživanja još uvijek pokušavaju utvrditi kako ljudi subjektivno doživljavaju te promjene. Pritom je naglasila da problemi s pažnjom, jednako kao i problemi s pamćenjem, ne znače automatski da osoba ima demenciju.
"Neki bi, primjerice, mogli primijetiti da su pretjerano rastreseni, da se teško usredotočuju, da teže pronalaze predmete u pretrpanom prostoru ili da ne mogu obavljati dvije radnje istovremeno, poput hodanja i razgovora. Drugi mogu imati problema s prebacivanjem pažnje s jedne stvari na drugu, osjećati promjene u razini koncentracije ili se mučiti s planiranjem i donošenjem odluka", navela je Tales.
Posebno je zabrinjavajuće što se rani problemi s pažnjom mogu previdjeti ako se probir oslanja na alate usmjerene prvenstveno na pamćenje. Primjerice, Mini-mental test (MMSE) široko se koristi, ali često nije dovoljno osjetljiv na rane kognitivne promjene i testira ograničen broj kognitivnih funkcija.
Tales je također naglasila da se pažnja - posebno takozvana izvršna funkcija - već ozbiljno shvaća u zdravstvenom sustavu, ali vjeruje da bi se i drugim, manje poznatim aspektima pažnje trebala posvetiti veća važnost, osobito u ranim fazama bolesti.
"Svijest o takvim promjenama može pomoći u ranoj dijagnozi i liječenju jer osigurava da se problemi s pažnjom uzmu u obzir pri procjeni kvalitete života i svakodnevnog funkcioniranja osobe", dodala je.
Bolje razumijevanje problema također bi moglo pomoći obiteljima da pruže ciljaniju podršku. Primjerice, ako se netko muči s pronalaženjem predmeta u neurednom okruženju, smanjenje nereda može znatno olakšati svakodnevni život.
Ako ste zabrinuti za sebe ili voljenu osobu, Tales preporučuje razgovor sa zdravstvenim djelatnikom, osobito ako su promjene nove, ako se pogoršavaju ili utječu na svakodnevno funkcioniranje.