Može li vas zubobolja upozoriti na srčani udar? Ispostavilo se da bi mogla. Dr. Guruprasad Srinivas, direktor kardiologije u Northwell Staten Island University Hospital, upozorava da su dentalni problemi jedan od manje poznatih simptoma srčanog udara.
Većina ljudi zna da su bol u prsima i nelagoda u lijevoj ruci klasični znakovi srčanog udara, ali postoje i suptilniji simptomi koji bi vas trebali natjerati da odmah potražite liječničku pomoć. Srčane bolesti, a osobito koronarna arterijska bolest, vodeći su uzrok smrti u svijetu. Prepoznavanje ovih neobičnih znakova može doslovno spasiti život, ističe dr. Srinivas.
Tijekom zime srce radi jače kako bi održalo tijelo toplim, a aktivnosti poput čišćenja snijega mogu dodatno opteretiti srčani mišić. Uz to, hladnoća zgušnjava krv, povećavajući rizik od stvaranja ugrušaka. Srčani udari najčešće se manifestiraju kao pritisak ili stezanje u prsima, koje može putovati prema lijevoj ruci. No, kod žena i dijabetičara simptomi mogu biti drugačiji i atipični.
Iako je bol u prsima najpoznatiji znak srčanih problema, ona se može pojaviti i kao zubobolja. To je zato što živci koji opskrbljuju srce i zube dijele iste putove. Neki pacijenti ne osjećaju tipičnu bol u prsima, već opisuju nelagodu u leđima ili čak zubobolju. Ova bol se obično pogoršava pri tjelesnoj aktivnosti, a smanjuje se u mirovanju.
Žarenje u želucu ili mučnina često se otpisuju kao obična žgaravica ili probavne smetnje, ali mogu biti i znak ozbiljnih srčanih problema. Ako imate neobjašnjivu bol u trbuhu, osobito ako je praćena drugim simptomima, trebali biste se konzultirati s liječnikom.
Jako znojenje bez očitog razloga, poput vježbanja ili visoke temperature, može biti znak da vam srce šalje upozorenje. Također, ako se osjećate iscrpljeno nakon najmanjeg napora ili čak dok se odmarate, to može biti rani signal srčane bolesti, osobito kod žena.
Najopasniji simptom srčanog udara? Nijedan simptom. Mnogi ljudi dožive tzv. "tihi" srčani udar, kod kojeg nema očitih znakova, poput boli u prsima. Umjesto toga, oštećenje srca može se otkriti tek kasnije putem EKG-a, testa opterećenja ili ehokardiograma.
Prevencija srčanih bolesti počinje prepoznavanjem rizičnih faktora i zdravim životnim stilom. Redovita tjelovježba pomaže jačanju srčanog mišića, snižava kolesterol i doprinosi održavanju zdrave tjelesne težine. Prema smjernicama za tjelesnu aktivnost, odrasli bi trebali ciljati na 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno uz dva dana jačanja mišića.
Pušenje i prekomjerna konzumacija šećera povećavaju rizik. Istraživanje s Harvard T.H. Chan School of Public Health pokazalo je da zaslađeni napitci povećavaju rizik od srčanih bolesti, bez obzira na to koliko osoba vježba. Osim toga, pušači imaju dvostruko veće šanse za srčani udar jer pušenje oštećuje krvne žile, povisuje krvni tlak i smanjuje količinu kisika u krvi.
Na kraju, i emocije igraju veliku ulogu. Istraživanja su pokazala da ljutnja može značajno povećati rizik od srčanog udara ili moždanog udara. Stoga, osim brige o prehrani i tjelovježbi, važno je i kontrolirati stres te brinuti o svom mentalnom zdravlju.