BOŽIĆ JE, a diljem Hrvatske će se na stolovima naći razni specijaliteti, prvenstveno mesna jela, od purice do odojka, nezaobilazna francuska salata i razni kolači, što suhi, što kremasti. Ipak, kada je u pitanju božićni ručak, svaka hrvatska regija ima neka svoja pravila pa evo što bi se u svakoj od njih danas moglo naći na blagdanskom stolu.
Slavonija
Krenimo od Slavonije - ovdje se na Badnjak najčešće jede fiš paprikaš, a za Božić se na stolu često nađe odojak, ponegdje i piletina, junetina, ali i purica. Od kolača na stolu će se naći tradicionalni slavonski kolači orahnjača i makovnjača, kao i šape, omiljeni starinski kolač.
Središnja Hrvatska
Na Božić se u središnjoj Hrvatskoj najčešće jede purica s mlincima, a rjeđe odojak ili pečeno pile. Francuska salata nezaobilazna je, a na sjeveru Hrvatske umjesto purice često poslužuju i pečenu patku s mlincima. Neki se odluče i za sarmu, a od kolača tu ima zaista svega - orahnjače, makovnjače, linzeri, vanilin kiflice, mađarice...
Istra i Kvarner
Na području Istre i Kvarnera za Badnjak jedu riblju juhu i paštu bez mesa, a Božić je kod njih nezamisliv bez purice, teletine ili odojka. Od kolača na stolu će se naći kroštule ili čupavci, a kod njih je posebno popularan biskupski kruh, biskvit sa suhim voćem, poznatiji kao stollen.
Lika
U Lici se za Božić najčešće jede odojak s kupusom i krumpirom ili pak janjetina s pečenim polovicama krumpira. I ovdje se, kao i u središnjoj Hrvatskoj, jede i sarma, a od kolača tu su štrudle od jabuke i sira, orahnjača i makovnjača, a od slanog često pripremaju i ličku masnicu.
Dalmacija
Dalmatinci će za Badnjak jesti bakalar, a za Božić puricu ili pašticadu, goveđi but u umaku od luka i mrkve, šljiva, prošeka, crnog vina i octa. Kod njih će se na stolu naći i kolači od suhog voća, ali i fritule, koje se često mijese poslije večere na Badnjak.