Foto: Arhiva
Ustavni sud RH u siječnju ove godine odbacio je zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o javnim ovršiteljima, ali je zbog pravne neizvjesnosti u koju je 71 imenovanih javnih ovršitelja dovedeno i njihovih legitimnih očekivanja koje je zakonodavac iznevjerio odlučio da imaju pravo na zadovoljštinu u iznosu od 18.000 kuna.
Ovaj iznos svakom javnom ovršitelju mora se isplatiti iz državnog proračuna, što će državu koštati nešto manje od 1,3 milijuna kuna. Javni ovršitelji također imaju pravo na odštetu koju individualno mogu tražiti sudskim putem.
Jedna vlast uvela ovršitelje, druga ih ukinula
Takva odluka Ustavnog suda trebala je biti epilog trakavice oko javnih ovršitelja, koji su se našli razapeti između vlasti HDZ-a i Kukuriku koalicije. Uvođenje instituta javnih ovršitelja bio je uvjet za zaključenje Poglavlja 23 jer su za donošenje Zakona iz 2010. godine kojima se uvode javni ovršitelji glasali svi zastupnici SDP,HNS i IDS-a. Koalicija predvođena Zoranom Milanovićem preuzela vlast i odlučila ukinuti javne ovršitelje.
Fina odbija provesti odluku Ustavnog suda
Međutim, sada se pokazuje kako odluka Ustavnog suda za Finu očito nema odgovarajuću pravnu težinu. Naime, Vedran Vidmar, predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja, od Fine je zatražio isplatu 18.000 kuna koje je ovršiteljima dodijelio Ustavni sud.
No, 24. svibnja ove godine iz Fine je dobio dopis u kojem stoji da mu vraćaju njegov zahtjev za izravnu naplatu zato što rješenje Ustavnog suda ne sadrži podatke o ovršeniku (naziv i OIB), iako je ovršenik u ovom slučaju Republika Hrvatska. Fina također navodi da se naplata ne može izvršiti zato što rješenje Ustavnog suda ne sadrži potvrdu o ovršnosti, te nije u izvorniku, a Fina, kako su poručili Vidmaru, ne postupa po ovjerenim preslikama.
Objašnjenja Fine nemaju smisla
Niti jedan od ovih razloga odbijanja isplate zajamčene kompenzacije za Vidmara ne drži vodu, što je vrlo jasno i naveo u dopisu kojeg je poslao Ustavnom sudu 27. svibnja. U svom dopisu Vidmar navodi da je u odluci Ustavnog suda jasno naznačeno da će se zadovoljština svim javnim ovršiteljima isplatiti iz državnog proračuna, te da je OIB Republike Hrvatske općepoznat i općedostupan podatak, kojeg je, na kraju krajeva, moguće pronaći i na Googleu.
Finino obrazloženje da rješenje Ustavnog suda ne sadrži potvrdu svoje ovršnosti Vidmar odbacuje konstatacijom da Ustavni sud nikad ne izdaje potvrde ovršnosti, već njihove odluke postaju ovršne odmah nakon isteka roka za dobrovoljno ispunjenje naplate, u skladu s Ovršnim zakonom. U ovom konkretnom slučaju radi se o roku od tri mjeseca, koji je, kako navodi Vidmar, istekao 1. svibnja.
Da bi ovršila državni proračun i isplatila Vidmaru zajamčenu naknadu od 18.000 kuna, Fina također zahtjeva originalnu sudsku odluku. No, kako Vidmar navodi u dopisu poslanom Ustavnom sudu, opće je poznata činjenica da se izvornik niti jedne sudske odluke nikad ne izdaje strankama i drugim zainteresiranim osobama, već uvijek ostaje u sudskom spisu.
Od suda zatraženo očitovanje
"Budući da je oblik i sadržaj svih akata Ustavnog suda Republike Hrvatske pa tako i Rješenja od 23. 01. 2013. propisan odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji su sami po sebi i kao provedbeni akti čl. 132. Ustava Republike Hrvatske po svojoj pravnoj snazi oba jači od Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (NN 6/2013.), kao podzakonskog propisa Ministarstva financija Republike Hrvatske na čiji se čl. 4 FINA poziva u svojoj Obavijesti od 08. 05. 2013., molim Vas da mi Vaš sud izda službeno očitovanje o tome kada i pod kojim uvjetima rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske postaju ovršna. Traženo očitovanje Vašeg suda priložit ću novom zahtjevu za izravnu naplatu zadovoljštine određene točkom II. izreke Rješenja od 23. 01. 2013. pa Vas stoga zaključno dodatno molim za hitnost u postupanju po ovoj zamolbi", zaključuje Vidmar u dopisu poslanom Ustavnom sudu.