Ilustracija: HINA
MINISTARSTVO gospodarstva predalo je 9. travnja 2014. godine službenu prijavu Republike Hrvatske Fondu Solidarnosti Europske unije, povodom elementarne nepogode koja je pogodila područje Republike Hrvatske u 2014. godini.
Za razliku od prijašnjih godina kada je aplicirala sa Slovenijom i Mađarskom, ove je godine Republika Hrvatska prešla prag direktne štete od 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka te je aplicirala samostalno, priopćeno je iz Ministarstva.
Elementarna je nepogoda započela 31. siječnja 2014. godine u obliku snijega i ledene kiše na području Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije, te se nastavila tijekom veljače kombinacijom visokih vodostaja Save i Kupe, velikih padalina i natopljenog tla, što je rezultiralo poplavama na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke te klizištima na području Varaždinske županije.
Prva procjena direktnih šteta od elementarne nepogode (štete na infrastrukturi, prirodnim zonama i kulturnom dobru) na području Primorsko-goranske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Varaždinske županije iznosi 291,904,629.55 eura.
Najveća je šteta na prirodnim zonama odnosno na području Hrvatskih šuma, koja iznosi 253,143,954.81 eura.
Fondu solidarnosti EU prihvatljiv i opravdan trošak za Republiku Hrvatsku iznosi 135,172,609.57 eura.
Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je kako bi se njegovim sredstvima odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera te izrazila solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama.
Fond je nastao kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002. godine. Sredstva iz Fonda otada su se koristila za 56 različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše.
Do sada su 23 europske zemlje primile potporu u iznosu većem od 3,5 milijarde eura.