Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)
Iz godine u godinu u Hrvatskoj je sve više građana koji su svjesni da imaju pravo na informaciju. Prošle su godine tijelima javnih vlasti uputili više od 53 tisuće zahtjeva, a za čak 127 posto u odnosu na godinu ranije porastao je i broj predmeta - žalbi, upita i predstavki koje je obradila Agencija za zaštitu osobnih podataka, državno tijelo koje uz osobne podatke štiti i pravo na pristup informacijama.
Što građani žele znati, iznijela je Dubravka Bevandić, načelnica AZOP-ovog Odjela za pravo na pristup informacijama, na konferenciji 'Građani imaju pravo znati'.
"Recimo, imamo slučajeve gdje se od općine traži popis korisnika koji su ostvarili sredstva iz raznih proračunskih naknada. Agencija je rekla da se u tim slučajevima može dati ime i prezime i iznos naknade. Dosta često se traže i preslike dokumenata kojima se dokazuje da su određene osobe koje su primljene u državnu službu zadovoljile uvjete. Traže se razni ugovori koje tijelo javne vlasti sklapa. Znači da ti ugovori trebaju biti dostupni", kaže Bevandić.
Konferencijom u Saboru, Agencija je Međunarodni dan prava na pristup informacijama u ponedjeljak u svojoj organizaciji obilježila posljednji put. Istog su dana, naime, u istoj zgradi, članovi nadležnih parlamentarnih odbora ispitali sedmero kandidata od kojih će Sabor uskoro izabrati prvog povjerenika za informiranje. On će prema novom Zakonu, donesenom u ožujku ove godine, imati puno veće ovlasti. Na najvažnije je ukazala Dubravka Dolenc, zamjenica ravnatelja Agencije.
"Njegovo pravo pristupa u klasificirane podatke, provođenje testa razmjernosti i javnog interesa, uvodi se inspekcijski nadzor, dakle, povjerenik će imati pravo nadzirati pravilnu primjenu ovog zakona. Uvodi se i mogućnost neposrednog kažnjavanja. Svakako da treba imati neki mehanizam kojim će primorati tijela javne vlasti da primjenjuju zakon", istaknula je Dolenc.