U EMISIJI Romana Bolkovića 1 na 1 na HRT-u gostovao je čelnik SDP-a Davor Bernardić.
Bernardić se sjetio svojih političkih početaka. U SDP je ušao 1998. godine kad je imao samo 18 godina. Motiv je bila borba za pravdu, kaže.
"Prosvjed za Radio 101, ratom opustošena zemlja, žrtve rata, privatizacija, ljudi koji gube radna mjesta... Moj otac, hrvatski branitelj, umro je primajući socijalnu pomoć. I to je bio nekakav triger. Htio sam biti dio pokreta, tadašnjeg SDP-a koji je s Račanom na čelu imao tu snagu nešto promijeniti u društvu", rekao je Bernardić.
Prema njegovom mišljenju, Hrvatska bi trebala biti društvo jednakih mogućnosti.
"Ne mogu ni danas gledati nepravdu - neki djecu školuju po najprestižnijim svjetskim sveučilištima, dok drugi ne mogu obrazovati djecu u Hrvatskoj. U borbi za pravdu bit ću ustrajan", kaže.
Potvrdio izjave da ga ruši krupni kapital
Potvrdio je svoje ranije izjave da ga ruše interesne skupine i krupni kapital.
"Kad je SDP 2000. godine preuzeo odgovornost za Hrvatsku, naglo je narastao kao stranka i to se nije moglo dogoditi bez klijentelizma. Priključili su se mnogi ljudi radi osobnog interesa, neki su još uvijek u SDP-u, neki su vidjeli u stranci mogućnost napredovanja, ostvarenja ambicija. Taj interesni dio usmjeren je da se mene makne s čela stranke", rekao je Bernardić.
Kaže da napadi traju od prvog dana
Osim što je akcija počela 30 dana nakon izbora za predsjednika stranke, pojačala se nakon lokalnih izbora, rekao je.
"Praktički od prvog dana, 30 dana nakon izbora je počela jedna sustavna operacija rušenja. Ovo je već neki šesti pokušaj rušenja", kaže Bernardić.
Tvrdi da od tada traje kontinuirani, organizirani napad na njega. Smatra se realnim i kao takav svjestan je svojih pogrešaka, no kaže kako bi se sam povukao da je napravio nešto strateški loše. Kao svoje vrijednosti koje želi pretočiti na stranku naveo je poštenje, rad, iskrenost i odanost. Naveo je kako su usprkos pokušajima opstrukcije demokratizirali stranku, donijeli novi politički program za bolje društvo i predstavljali plan za svaki hrvatski problem.
"Trenutno nam je u fokusu povećanje plaća i mirovina. A sad smo u situaciji da imamo ljude koji su bivši članovi HDZ-a, bivši ministri, koji su interesno vezani sa strukturom krupnog kapitala i uvoznog lobija", istaknuo je Bernardić.
Na pitanje jesu li njegovi problemi povezani sa "starom ljevicom", Bernardić odgovara kako su mu povjerenje dali ljudi koji su mu vjerovali, članovi i članice SDP-a.
"36 tisuća ih je moglo birati. Nisu me birali saborski zastupnici niti stranačka oligarhija", rekao je Bernardić.
Smatra da ima potporu iskrenih ljevičara, a nema klijentelističke ljevice koja je, kako je rekao, jednako nalinkana i na SDP i na HDZ, ona koja nema stranačku boju, već samo vlastiti interes.
"Jedini im je interes SDP izručiti u veliku koaliciju s HDZ-om kako bi se zataškala legalna pljačka u Agrokoru", misli Bernardić.
Napao Peđu Grbina
Potpredsjednika stranke Peđu Grbina spomenuo je u kontekstu razgovora o izboru ustavnih sudaca.
"Neke naše kolege pokušale su do zadnjeg izbjeći da se izbor ustavnih sudaca uvjetuje izborom povjerenstva. Nakon našeg inzistiranja, Grbin počinje napad na mene da bi nakon nekoliko mjeseci glasao za HDZ-ovog kandidata za Državnog odvjetnika koji danas pokušava zataškati cijelu istragu oko Agrokora", istaknuo je Bernardić.
Ponovio je kako jedan dio ljudi iz SDP-a svjesno, interesno pokušava izručiti stranku HDZ-u, a u tome mu pomažu, kaže, velikim dijelom izmanipulirani članovi koji nisu zadovoljni stanjem u stranci. To nezadovoljstvo, smatra, proizlazi zbog toga što pretpostavljaju da njihov utjecaj ili njihova pozicija na saborskoj listi neće biti tako visoka kao dosad.
Odbacuje mogućnost velike koalicije
Mogućnost velike koalicije Bernardić kategorički odbija. Kao razlog navodi to što ga Plenkovićeva uloga i ponašanje podsjeća na Ivu Sanadera. Podsjetio je kako je na početku svog mandata napisao pismo Plenkoviću u kojem ga je pozvao na razgovor o budućnosti Hrvatske. Prema njemu, opozicija i vlast bi trebale postići dogovor oko strategije gospodarstva, obrazovne reforme, reforme zdravstvenog sustava, mirovinskog sustava i održivog socijalnog sustava.