VIJEST da je belgijski šestogodišnjak Lucas uspješno izliječen od rijetkog, smrtonosnog raka mozga odjeknula je nedavno u stručnoj i općoj javnosti. Uz terapiju lijekom Everolimusom dječak je uspio doživjeti 13. godinu, čak sedam godina nakon što mu je postavljena dijagnoza rijetkog, ali vrlo smrtonosnog raka - glioma moždanog debla, prema kojoj se očekivalo da će umrijeti unutar godine dana.
Štoviše, pokazalo se da je Lucasu rak u potpunosti nestao, što je dalo nadu za izlječenje drugih s istom dijagnozom kao i bolesnika s drugim tumorskim bolestima.
>> Prvi u svijetu: Dječak (13) izliječen od smrtonosnog raka mozga
Dječak je jedinstven slučaj
Everolimus (Afinitor) je vrsta ciljanog lijeka koji se naziva mTOR blokator (inhibitor). mTOR je vrsta proteina (enzima) koji se naziva protein kinaza. Kod nekih vrsta raka, mTOR je pojačano aktiviran, što tjera stanice raka da rastu i stvaraju nove krvne žile. Blokatori mTOR-a stoga mogu zaustaviti rast nekih vrsta raka.
Stručnjaci koji su sudjelovali u liječenju belgijskog dječaka istaknuli su da je on jedinstven slučaj jer je kod njega terapija pokazala učinkovitost koju nije kod drugih. U kliničkoj studiji liječenja koje je prošao Lucas još je sedmero druge djece živjelo godinama nakon dijagnoze, međutim, samo Lucasov tumor potpuno je nestao, dok neka djeca uopće nisu reagirala na terapiju.
Jacques Grill, voditelj programa za tumore mozga u centru za rak Gustave Roussy u Parizu, koji je liječio Lucasa i druge male pacijente eksperimentalnom terapijom, smatra da su pozitivne reakcije neke djece na lijekove vjerojatno bile uvjetovane "biološkim specifičnostima" njihovih tumora. "Lucasov tumor imao je izuzetno rijetku mutaciju za koju vjerujemo da je njegove stanice učinila daleko osjetljivijima na lijek", rekao je Grill.
Lucasov slučaj budi nadu za druge
Znanstvenici u sljedećem koraku planiraju istražiti genetske abnormalnosti koje su omogućile vrlo uspješno djelovanje terapije kod Lucasa. Naime, žele vidjeti zašto se točno Lucas potpuno oporavio i kako bi njegov slučaj mogao pomoći drugoj djeci poput njega u budućnosti.
"Lucasov slučaj budi pravu nadu", rekla je Marie-Anne Debily, istraživačica koja nadzire rad pariškog laboratorija koji je radio na liječenju belgijskog dječaka. "Pokušat ćemo in vitro reproducirati razlike koje smo identificirali u njegovim stanicama", rekla je.
Tumori su raznovrsni, no imaju neke zajedničke mehanizme
Nives Pećina-Šlaus, voditeljica Laboratorija za neuroonkologiju Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i profesorica na Zavodu za biologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ističe da su tumori mozga zapravo vrlo raznolika skupina tumora.
"Treba naglasiti da se u podlozi svakog tipa raka pa tako i tumora mozga, odnosno difuznog intrinzičnog pontinskog glioma (DIPG), o kojem ovdje govorimo, nalaze neke specifične, a donekle i osobne promjene velikog broja gena i njihovih produkata - bjelančevina koje grade naše tijelo. Unutrašnjost naših stanica isprepletena je mrežama signalnih molekula čije neispravno funkcioniranje, najčešće uzrokovano mutacijama gena koji ih određuju, dovode do zloćudne preobrazbe zdravih stanica u tumorske.
Jedna od takvih signalnih molekula je i mTOR. Radi se o enzimu iz skupine proteinskih kinaza koji ima višestruke uloge u životu stanice, primjerice u diobama i metabolizmu. Stoga mTOR predstavlja atraktivnu metu u istraživanjima anti-tumorske terapije. Primjena inhibitora kinaze mTOR pokazala se uspješnom u zaustavljanju rasta i napredovanja nekih tipova tumora. Treba naglasiti da se u svijetu provodi ogroman broj kliničkih studija od kojih brojne ispituju inhibitore stanične signalizacije u tumorima mozga. Klinička studija koja je u medijima izazvala veliku pozornost zbog uspješnog liječenja dječaka s vrlo teškom dijagnozom službeno se zove The BIOlogical MEdicines for Diffuse Intrinsique Pontine Glioma (DIPG) Eradication (BIOMEDE).
To je najveća međunarodna studija o tumorima moždanog debla Zavoda za dječju i adolescentnu onkologiju bolnice Gustave Roussy u Parizu. Studija ima specifičnosti u pristupu, koje se sastoje u tome što primjeni lijeka prethodi biopsija i genska analiza svakog bolesnika uključenog u ispitivanje. Studija je iznjedrila visoku efikasnost lijeka Everolimusa, inhibitora enzima mTOR kinaze. Treba shvatiti da se radi o visokospecifičnom lijeku koji će imati efekta samo na one bolesnike za koje gensko testiranje utvrdi specifičan genski, odnosno molekularni profil. U osnovi ovo je primjer personalizirane, precizne medicine koja stratificira bolesnike u skupine koje će imati dobrobiti od terapije", kaže Pećina-Šlaus.
Odgovor na terapiju kod Lucasa je fascinantan
Difuzni intrinzični pontinski gliomi (DIPG) pogađaju djecu i adolescente te predstavljaju 15 do 20% tumora stražnjeg dijela mozga. Tumor se širi u moždano deblo, a prognoza je uvijek loša s medijanom preživljenja od 10 mjeseci. Pećina-Šlaus kaže da je stoga odgovor na terapiju dječaka iz Belgije i djelotvornost lijeka Everolimus fascinantna.
"Potrebno je pričekati rezultate primjene Everolimusa na većem broju malih pacijenata i motriti, odnosno provoditi tzv. follow-up svakog bolesnika, ali rezultati odgovora na ovaj lijek zasigurno su obećavajući", dodala je naša znanstvenica.
Istraživanja na organodima mozga
Autori istraživanja u koje je bio uključen belgijski dječak najavljuju da će se rad, među ostalim, nastaviti na tzv. organoidima, malenim nakupinama stanica i tkiva koja imaju sličnosti s pravim mozgom. On bi trebao omogućiti znanstvenicima da saznaju mogu li se u sličnim tumorima izazvati mutacije koje bi ih učinile ranjivima na slične terapije.
Kako se otkrivaju nove metode liječenja raznih vrsta raka, tako ta bolest sve više postaje kronična bolest s kojom se može poživjeti dosta godina.
Koja je prednost istraživanja na organoidima?
Neuroznanstvenik Dinko Mitrečić, pročelnik Katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu čiji tim radi istraživanja s organoidima mozga, za Index je objasnio kako bi se to moglo učiniti.
"Organoidi su male nakupine tkiva građene od tisuća stanica koje se uzgajaju in vitro u plastičnim posudicama, a oblikuju strukture koje sadržavaju brojne osobine organa", rekao je Mitrečić.
"Tako npr. tzv. kortikalni organoidi ljudskog mozga sadrže sve glavne slojeve kore ljudskog mozga. Zašto je to važno? Zato jer tako dobivamo trodimenzionalne male modele organa koji mnogo više nalikuju tim organima nego što im nalikuju dvodimenzionalne stanične kulture. Što nam organoidi omogućuju? Proučavanje građe, funkcije, ali i patoloških promjena na tim trodimenzionalnim modelima. Zašto su oni bolji od bilo kojih drugih modela? Zato što se radi o organoidima ljudskih tkiva, što znači da su sličniji čovjeku od životinjskih modela. Drugim riječima, bolje je proučavati neku bolest na ljudskom organoidu mozga, jetre ili bubrega nego na pravom mišjem mozgu, jetri ili bubregu. Druga velika prednost organoida jest da ih se može proizvesti velik broj na malom prostoru, što omogućuje testiranje velikog broja potencijalno novih lijekova na malom prostoru", tumači naš neuroznanstvenik.
Kako se dobivaju tumori na organoidima?
Mitrečić kaže da je njegova grupa na organoidima ljudskog mozga objavila vrlo važne radove koji su otkrili ključne gene koji djeluju protiv nastanka Alzheimerove bolesti i koji sudjeluju u starenju mozga.
"Jednako kako istražujemo razvoj ljudskog mozga ili nastanak bolesti mozga, tako možemo istražiti i tumore mozga. Organoidi tumora mozga mogu se dobiti bilo od stanica samog tumora, primjerice, nakon što je odstranjen nekom pacijentu, ili se mogu dobiti tako što se normalne stanice mozga genetski promijene pa počinju oblikovati tumorsko tkivo. Takvo trodimenzionalno ljudsko tumorsko tkivo idealno je za istraživanje novih lijekova i razvoja otpornosti na lijekove. Trenutno se ta tehnologija koristi u istraživanju novih terapijskih postupaka za brojne vrste tumora, kao što su tumori debelog crijeva, jetre, bubrega, dojke i prostate", kaže Mitrečić.
Za uvođenje nove terapije treba dosta vremena
Iako su istraživači uzbuđeni zbog novih spoznaja, upozorili su da su mogući tretmani još uvijek daleko. "U prosjeku je potrebno 10-15 godina od prvog traga da postane lijek - to je dugotrajan proces", rekao je Grill.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.