Europska središnja banka (ECB) zadržala je kamatne stope na važećoj razini, istaknuvši da podaci "uglavnom" signaliziraju popuštanje inflacije, nakon kratkotrajnog ubrzanja cijena sredinom proljeća zbog "jednokratnih faktora".
Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako ostaje na 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka na 3,75 posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalnih banaka kamatna je stopa zadržana na 4,5 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.
Na lipanjskoj sjednici ECB je snizio ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije. Od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova i potom 'stali na kočnicu', u uvjetima posustale gospodarske aktivnosti, slabijeg kreditiranja i blažeg rasta cijena.
Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni, zahvaljujući monetarnoj politici, konstatirali su u priopćenju s današnje sjednice i ponovili da planiraju zadržati kamatne stope na "primjereno restriktivnoj razini" sve dok bude potrebno, ciljajući stopu inflacije od dva posto u srednjoročnoj perspektivi.
Jednokratni faktori
U lipnju cijene su u eurozoni bile više za 2,5 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, prema izračunima Eurostata. U svibnju njihov je rast bio blago ubrzao, prvi puta od kraja prošle godine, na 2,6 posto, uz kontinuirano snažno poskupljenje usluga i blago ubrzani rast cijena svježe hrane. Blago je ojačala i temeljna inflacija, na 2,9 posto.
"Pojedini" pokazatelji temeljne inflacije signalizirali su blago ubrzanje rasta cijena u svibnju zbog jednokratnih faktora, ali većina njih bila je stabilna ili je naznačila blaži rast cijena, utvrdilo je upravno vijeće.
Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi po njihovoj procjeni u ovoj godini iznositi 2,8 posto i kliznuti na 2,2 posto u 2025.
Kompanije su istodobno inflatorni učinak snažnog rasta plaća neutralizirale dobrim poslovnim rezultatima, dodali su.
Inflacija bi do kraja godine trebala oscilirati oko sadašnje razine, a u drugoj polovini godine trebala bi se spustiti prema ciljanih dva posto zbog blažeg rasta troškova rada, naše monetarne politike i slabljenja utjecaja visoke inflacije u prethodnom razdoblju.
"Od sjednice do sjednice"
Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke pri utvrđivanju "primjerene" visine kamatnih stopa od "sjednice do sjednice". Ponovili su i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.
Gospodarstvo eurozone moglo bi rasti slabijim tempom no što se trenutno procjenjuje zbog mogućeg slabljenja aktivnosti na globalnoj razini i eskalacije trgovinskih napetosti među velikim gospodarstvima, napominju u ECB-u, istaknuvši i geopolitičke rizike koje predstavljaju rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku.
Rast bi mogao biti slabiji i ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekuje, dodaju.
Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi po njihovim lipanjskim prognozama porasti za 0,9 posto u ovoj godini. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.