Izbacili sat vjeronauka i rasteretili učenike: Evo zašto je Finska obrazovna velesila, a Hrvatska nije

Foto: Index, 123rf

FINSKA je u svjetskom vrhu po kvaliteti obrazovanja, svoju prvu kurikularnu reformu provela je prije četiri desetljeća, a uskoro kreće s novom, radikalnom reformom za predškolsko i obavezno osnovno obrazovanje.

Iako je provedena reforma već dala rezultata te Fincima po istraživanju znanja i vještina 15-godišnjaka (PISA) mogu rijetki konkurirati, Finska ide dalje i želi još radikalnije promjene u obrazovanju, rasterećenje učenika, ne u smislu ukidanja klasičnih predmeta, nego njihovog preplitanja, povezivanja, a glavni je naglasak na nastavi po izabranim temama i fenomenima, poticanju znatiželje, upornosti i komunikacijskih vještina.

Kurikularna reforma u Hrvatskoj s druge strane je zaustavljena. Ministar u tehničkoj Vladi Predrag Šustar, raspustio je ekspertnu skupinu na čelu s Borisom Jokićem, čime se reforma školstva kakva se trebala provesti, a na kojoj su razni profesori i stručnjaci radili gotovo dvije godine, u potpunosti zaustavila.

Čak ni masovni prosvjed potpore kurikularnoj reformi na kojem se okupilo više od 50.000 ljudi koji su zahtijevali bolje obrazovanje, nije uspio ništa postići. Iako Šustar najavljuje nastavak rada na reformi od jeseni, pitanje je u kojem ce se smjeru ona nastaviti.

"U Finskoj držimo do profesora"

Kako bi se došlo do odgovora što od finskog znanja i iskustva možemo primijeniti kad govorimo o reformi školstva u Hrvatskoj, danas je u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta održana višesatna konferencija na temu "Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske".

Finski veleposlanik Nj.e. Timo Rajakangas na samom je početku konferencije istaknuo da je Finskoj obrazovanje oduvijek bilo od izrazitog značaja, a dotaknuo se i teme velikog prosvjeda potpore kurikularnoj reformi u Hrvatskoj.

"U Finskoj držimo do naših profesora, a fleksibilno okruženje u kojem djeca uče, doprinosi kvaliteti obrazovanja. Što se tiče Hrvatske, bio sam dirnut zbog događanja od početka ljeta, kad je održan veliki protest za bolje obrazovanje. Ljudi su u Hrvatskoj shvatili da je obrazovanje ključ svega", rekao je finski veleposlanik.

Potom je kurikularnu reformu provedenu u Finskoj predstavila Marjaana Manninen, savjetnica za obrazovanje u Nacionalnom odboru za školstvo Republike Finske, istaknuvši kako čak 45 posto ljudi u Finskoj ima visok stupanj obrazovanja.

Čak pet reformi školstva od 1970.

Otkrila je kako osnovna škola u Finskoj traje 9 godina, a djeca kreću u školu sa 7, dok je sa 6 godina obavezno predškolsko obrazovanje. U finskom školstvu fokus je, dodala je, na učenju, a ne na testiranju.

"Kako bi maksimalno povećali i iskoristili potencijal djeteta, nit vodilja nam je kako je svako dijete jedinstveno te mu se tako i treba pristupiti prilikom podučavanja. Također moramo voditi brigu o djetetovoj dobi. Ne smijemo ga prerano opteretiti sa previše informacija", kazala je ona.

Inače, u Finskoj je provedeno pet obrazovnih reformi 1970., 1985., 1994., 2004. i 2014. godine. Učenici godišnje imaju 222 školska sata, s tim da učenici nižih razreda imaju manje. Tako učenik 1. osnovne tjedno ima 19, a učenik 9. razreda 30 sati. Svrha svake reforme bila im je da profesori potaknu učenike na razmjenu ideja, da se nauče vještinama.

Svrha svih je da učenik bude u inspirirajućoj okolini. Svaki predmet ih treba naučiti drugim vještinama. U posljednjoj su reformi smanjili za jedan sat vjeronauk i etiku, dok su povećali broj sati iz glazbenog, likovnog i tjelesnog.

Od izbornih predmeta, što se jezika tiče finski učenici uglavnom biraju francuski, njemački i ruski. Više se cilja na usvajanju znanja, nego na učenju brojnih podataka.

"Manje je više", poruka je finskog modela obrazovanja.