Čovječanstvo je prvi put u svojoj povijesti izbacilo globalni ciklus vode iz ravnoteže, potaknuvši rastuću vodenu katastrofu koja će uništiti gospodarstva, proizvodnju hrane i živote, navodi se u značajnom novom izvješću.
Desetljeća destruktivnog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom kolidirala su s klimatskom krizom koju su uzrokovali ljudi i donijela "neviđen stres" globalnom vodenom ciklusu, navodi se u izvješću koje je u srijedu objavilo Globalno povjerenstvo za ekonomiju vode, koje okuplja međunarodne čelnike i stručnjake.
Cirkulacija vode odnosi se na složeni sustav kojim se voda kreće oko Zemlje. Voda isparava iz tla - iz jezera, rijeka i biljaka - i diže se u atmosferu, stvarajući velike nakupine vodene pare koje mogu putovati na velike udaljenosti, prije nego što se ohlade, kondenziraju i na kraju padnu natrag na tlo kao kiša ili snijeg, prenosi CNN.
Poremećaji u ciklusu vode već uzrokuju probleme. Gotovo tri milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode. Usjevi propadaju, a gradovi tonu dok se podzemna voda ispod njih isušuje.
Posljedice će biti još katastrofalnije ne bude li hitne reakcije. Kriza s vodom prijeti više od 50% globalne proizvodnje hrane i prijeti smanjenjem BDP-a zemalja u prosjeku za 8% do 2050. godine, a zemljama s niskim prihodima predviđaju se gubici do 15%, pokazalo je izvješće.
"Prvi put u ljudskoj povijesti globalni ciklus vode našao se izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u oborine, izvor sve slatke vode", rekao je Johan Rockström, supredsjedatelj Globalnog povjerenstva za ekonomiju vode i autor izvješća.
Izvješće pravi razliku između "plave vode", odnosno tekuće vode u jezerima, rijekama i drugim rezervoarima, te "zelene vode", vlage pohranjene u tlu i biljkama. Iako je opskrba zelenom vodom dugo bila zanemarena, ona je jednako važna za vodeni ciklus, stoji u izvješću, budući da se vraća u atmosferu kada biljke ispuštaju vodenu paru, generirajući oko polovicu svih padalina na kopnu.
Poremećaji u vodenom ciklusu duboko su isprepleteni s klimatskim promjenama, pokazalo je izvješće. Stabilna opskrba zelenom vodom ključna je za podržavanje vegetacije koja može pohraniti ugljik koji zagrijava planet.
Ali šteta koju nanose ljudi, uključujući uništavanje močvara i rušenje šuma, iscrpljuje te spremnike ugljika i ubrzava globalno zagrijavanje. A toplina uzrokovana klimatskim promjenama isušuje okoliš, smanjuje vlagu i povećava opasnost od požara.
Krizu pogoršava sve veća potreba za vodom. Izvješće tvrdi da u prosjeku ljudima treba najmanje oko 4000 litara dnevno za "dostojanstven život", daleko više nego 50 do 100 litara koliko Ujedinjeni narodi ističu da je potrebno za osnovne potrebe i više nego što će većina regija moći pružiti iz lokalnih izvora.
Richard Allan, profesor klimatske znanosti na Sveučilištu Reading u Engleskoj, rekao je da izvješće "pruža tmurnu sliku ljudskog uzroka poremećaja globalnog ciklusa vode, najdragocjenijeg prirodnog resursa koji u konačnici održava našu egzistenciju".
"Ljudske aktivnosti mijenjaju strukturu zemlje i zraka iznad kojih se zagrijava klima, pojačavajući i vlažne i suhe ekstreme i stvarajući nered u vremenskim prilikama", dodao je Allan, koji nije bio uključen u izvješće.
Kriza se može riješiti samo boljim upravljanjem prirodnim resursima i velikim smanjenjem onečišćenja planeta koje izaziva globalno zagrijavanje, rekao je Allan za CNN.
Autori izvješća kažu da svjetske vlade moraju prepoznati vodeni ciklus kao opće dobro i kolektivno se njime pozabaviti. Nacije ovise jedna o drugoj, ne samo zbog jezera i rijeka koje premošćuju granice već i zbog vode u atmosferi, koja može prijeći ogromne udaljenosti, što znači da odluke donesene u jednoj zemlji mogu poremetiti oborine u drugoj.
Izvješće poziva na temeljno preoblikovanje pozicije i uloge vode u gospodarstvima, uključujući bolje određivanje cijena kako bi se obeshrabrilo rasipništvo i tendencija sadnje usjeva i pozicioniranja objekata koji traže mnogo vode, kao što su podatkovni centri, u regijama s nedostatkom vode.
"Globalna kriza vode je tragedija, ali je i prilika za transformaciju ekonomije vode. Pravilno vrednovanje vode ključno je za prepoznavanje nestašica i mnogih dobrobiti koje voda donosi", rekla je Ngozi Okonjo-Iweala, ravnateljica Svjetske trgovinske organizacije i supredsjedatelj organizacije koja je objavila izvješće.