MOGUĆNOST brzog bogaćenja je oduvijek privlačila ljude, a kao jedan od načina da se to postigne su igre na sreću, tj. kockanje. Iza današnje industrije kockanja stoje cijeli sustavi iskorištavanja ljudskih psiholoških sklonosti te loše procjene vjerojatnosti.
Kockanje je uglavnom društveno prihvaćeno, ali se ne smatra nečim moralnim i "zdravim" zbog toga što u temeljima leži iskorištavanje ljudskih psiholoških sklonosti, što u mnogim slučajevima stvara tešku ovisnost. Zakonski je kocka ograničena djelatnost jer se smatra potencijalno opasnom.
Ali jedan način kockanja je toliko prihvaćen da ga se praktički više i ne smatra kockanjem. Stari, mladi, nezaposleni, zaposleni, siromašni i bogati u njemu sudjeluju bez velikih ograničenja. Radi se o lutriji, danas jednom od najpopularnijih oblika kockanja.
Državama su lutrije stabilan i izdašan izvor prihoda
Danas su lutrije jedan od najpopularnijih načina koje države koriste da bi došle do relativno stabilnih poreznih prihoda. Primjerice, u SAD-u 45 država organizira vlastite lutrije, a postoje dvije koje se mogu igrati u cijelom SAD-u ("Mega Millions" i "Powerball").
U Europi svaka država ima nacionalnu lutriju, točnije najčešće više nacionalnih lutrija, uz to što postoji nekoliko lutrija koje se održavaju u nekoliko regionalnih država zajednički ("Vikinglotto", "EuroMillions", "Eurojackpot").
Godišnje građani SAD-a i EU-a na lutriju troše na desetke milijardi dolara, i taj iznos stabilno raste. To je industrija koja zapošljava na desetke tisuća ljudi, ostvaruje dobit u milijardama dolara/eura i uplaćuje velike iznose poreza državama.
Hrvatska lutrija jako dobro posluje
U Hrvatskoj je za nacionalne lutrije odgovorna Hrvatska lutrija, u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske. Iako se bavi širim asortimanom načina kockanja (Cro Bet, Cro Casino...), lutrije su okosnica poslovanja.
Osim igara Loto 6 i Loto 7, potpuno nacionalnih lutrija, od siječnja 2019. se u Hrvatskoj može igrati i Eurojackpot. Dok u zemlji ima nekoliko kompanija koje nude igre na sreću na automatima i kasino igre, Hrvatska lutrija je jedina kompanija koja priređuje lutrijske igre, što znači da je državni monopolist.
Lutrijske igre čine 55 posto prihoda Hrvatske lutrije, s ukupnim prometom od 931 milijuna kuna u 2022. Većina prihoda dolazi od Eurojackpota. U zadnjem tjednu ožujka ove godine je iznos uplata za Loto 6 iznosio 42.5 tisuća eura, Loto 7 136 tisuća eura, a Eurojackpot 714.7 tisuća eura.
Kolika je vjerojatnost da ostvarite dobitak na Eurojackpotu i u kojim iznosima?
Eurojackpot je jako transparentan po mogućnosti ostvarivanja dobitka, a pregledom vjerojatnosti jasno je kako se radi o prilično lošoj "investiciji". Zapravo je vjerojatnost ostvarivanja velikog dobitka na lotu puno manja nego za ostvarivanje velikog dobitka kod ostalih oblika klađenja, u kladionici, kasinu, automatima itd.
Prosječna vjerojatnost osvajanja bilo kakvog dobitka na Eurojackpotu iznosi 1 naprema 32, tj. od 32 uplate, samo je jedna u prosjeku dobitna. To ipak ne otkriva pravu sliku o tome koliko je taj način kockanja neisplativ.
Vjerojatnost minimalnog dobitka od 9.79 eura je 1 naprema 49. Vjerojatnost ostvarivanja dobitka od 12.77 eura je 1 naprema 188, ostvarivanja dobitka od 16.18 eura 1 naprema 314, dobitka od 19.22 eura 1 naprema 706 itd.
Vjerojatnost ostvarenja iole ozbiljnijeg dobitka, od 6407 eura, je samo 1 naprema 621.503. Jedna od tri milijuna uplata će ostvariti dobitak od 156 tisuća eura. Tek jedna od sedam milijuna će ostvariti dobitak od 930 tisuća eura.
Vjerojatnost ostvarivanja najvećeg dobitka, koji je od kraja ožujka 2022. do početka travnja ove godine u prosjeku iznosio 38.5 milijuna eura, jedan je naprema 140 milijuna. Zapravo je maksimalan iznos dobitka 120 milijuna eura, ali kada je više dobitnika, onda se mora ravnomjerno podijeliti među njima.
Vjerojatnost ostvarivanja ozbiljnog dobitka je stoga zaista jako mala, pa će gotovo svi osim nekolicine biti u dubokom minusu iako je uplata samo 2 eura po "listiću".
Lutrije su kockanje, iskorištavaju iste slabosti kod ljudi kao kasina i kladionice
Isti impulsi koji navode ljude na kockanje u kladionicama i kasinima navode i one koji kockaju preko loto listića. Sudeći prema brojkama, upravo su "loto kockari" oni koji imaju najmanje šanse biti u plusu nakon određenog vremena.
Sklonost kockanju je složen psihološki fenomen koji ima puno uzroka. Jedan od njih je loš intuitivni osjećaj ljudi za procjenu vjerojatnosti. Ljudski um prirodno nije dobar u procjeni vjerojatnosti i potrebno ga je "naučiti" toj vještini.
Najveća pogreška koja ljude tjera da kockaju i da se nadaju da će, ako više kockaju, imati veću vjerojatnost da ostvare veliki dobitak ili bar budu u plusu je fenomen "kockareve pogreške". To je iskrivljena logika da nešto ima veću šansu dogoditi se u budućnosti ako se zbilo manje puta u prošlosti iako ne postoji uzročno-posljedična veza i obratno.
Za primjer, prilikom bacanja kocke koja ima šest numeriranih stranica ljudi pogrešno smatraju da ako je nekoliko puta zaredom pala na isti broj (npr. broj 6), onda prilikom sljedećeg bacanja ima manju vjerojatnost da padne na taj broj.
To je pogrešno jer je svako bacanje kocke poseban i neovisan događaj od ostalih bacanja kocki, pa je prilikom svakog bacanja vjerojatnost da padne na određeni broj ista. Čak i ako je prilikom 99 uzastopnih bacanja kocka pala na broj 6, to ne znači da je 100. put vjerojatnost da će pasti na broj 6 manja. Svako bacanje je neovisan događaj na koji ne utječu prijašnja bacanja.
Od lutrije najviše zarađuje država
Najveći dobitnik lutrija je država, zbog čega su kroz povijest bile jako popularan način državama da prikupe novac. U Hrvatskoj se dobitak iznad 99.54 eura oporezuje po stopi od 10 posto, iznad 1.327,23 eura po stopi od 15 posto, iznad 3.981,68 eura 20 posto, a iznad 66.361,40 eura 30 posto.
Stoga bi hipotetski dobitnik maksimalnog iznosa na Eurojackpotu trebao državi platiti 30 posto od dobitka na ime Poreza na dobit od lutrijskih igara na sreću. Od 120 milijuna eura, državi bi platio 36 milijuna eura, što u principu znači da je stvarni maksimalni iznos koji se može dobiti na Eurojackpotu za građanina Hrvatske 84 milijuna eura, a ako bude više dobitnika, onda u prosjeku 26.7 milijuna eura.
Na dobitak od 930.837 eura se treba platiti porez u iznosu od 279.251 eura, dobitak od 155.933 eura porez od 46.780 eura itd. Pola iznosa prikupljenog oporezivanjem igara na sreću se koristi za financiranje organizacija koje promiču razvoj sporta, pridonose borbi protiv zloupotrebe droga, bave se socijalnom i humanitarnom djelatnošću, pomažu osobama s invaliditetom i koje se bave kulturom.
Druga polovica je prihod općeg proračuna. Također, dobit Hrvatske lutrije je prihod države, iako se i polovica toga iznosa raspoređuje na gore navedene društvene aktivnosti.
Kockanje se ne isplati, ponajmanje lutrije
Lutrije nemaju toliku stigmu kao kladionice i kasina, ali ustvari se radi o istom obliku kockanja. Jedina razlika je u tome što je lutrija pod monopolom države, tj. državne kompanije.
Gledajući vjerojatnosti za dobitak, lako je zaključiti da se lutrija ne isplati. Naravno, netko će ostvariti velik dobitak, ali je vjerojatnost za to iznimno mala. Vjerojatnost da osobu za života pogodi munja je manja od 1 naprema 1 milijun, a da osvoji Eurojackpot 1 naprema 140 milijuna.
Ali od lutrije nikada ne gubi država. Dapače, od PDV-a preko dobiti Hrvatske lutrije do oporezivanja dobitka država zarađuje stotine milijuna; 2023. samo na temelju poreza i naknada od igara na sreću (bez PDV-a i dobiti) 311 milijuna eura.