Broj vikendica i drugih nekretnina u Istri, najčešće u vlasništvu stranaca, iz godine u godinu raste. U njima nitko ne boravi za stalno, niti su u dugoročnom najmu, već se često i iznajmljuju na crno. Zato su se priobalni gradovi u Istri odlučili na veće stope poreza na nekretnine.
Porez na nekretnine u Puli plaćat će se 5 eura po četvornome metru, koliko i do sada. No odsad 20% tog prihoda ide županiji. "Pod pretpostavkom istog broja pretplatnika došlo bi nam manje novca, ali mi računamo na veći broj platitelja poreza i da ćemo tu kompenzirati tih 20% od prikupljenih sredstava", rekao je Aldo Rojnić, pročelnik za financije Grada Pule, za HRT.
Novi je zakon precizniji i obuhvaća baš sve nekretnine u kojima nitko ne živi niti su u dugoročnom najmu, a pogodne su za stanovanje. U priobalnim gradovima takve su vikendice, stanovi i kuće najčešće u vlasništvu stranaca, a često se iznajmljuju na crno. U Poreču su odlučili porez na njih povećati na 6.25 eura.
"To je u postotku 3% više nego prošle godine, a što se tiče registriranih noćenja, 7% manje", naglasio je Nenad Velenik, direktor TZ-a Poreč.
U Umagu je u tom takozvanom nekomercijalnom smještaju, koji nije kategoriziran za legalno iznajmljivanje, čak 20 tisuća kreveta. Koliko ljudi u njima boravi teško je procijeniti, ali su se u vrijeme pandemije morali prijavljivati radi potvrde pri povratku u svoju zemlju.
"I tu smo vidjeli strašan rast za više od 50% prijavljenih ljudi koji naravno nisu novi gosti, nego su to oni koji su boravili i prije, ali se nisu prijavljivali", rekao je direktor TZ-a Umag Milan Popović.
U Umagu su odlučili porez povećati na maksimalnih 8 eura. "Do sada su plaćali jako malo ili ništa, sada ćemo ipak naplatiti jedan dio koji ćemo uložiti u poboljšanje boravka turista", dodao je Popović.
Tko god plaća komunalnu naknadu neće pobjeći sustavu ako mu je nekretnina prazna. No ne plaćaju je svi.
"Imamo velik broj nekretnina koje nemaju uporabnu dozvolu, one se nalaze na tržištu, turisti - odnosno, kako ih nazivaju, članovi obitelji - se mijenjaju kroz sezonu i nisu evidentirani nigdje", upozorio je dr. sc. Aljoša Vitasović, redoviti profesor Fakulteta ekonomije i turizma.
Ipak, kaže Vitasović, barem se odnekud krenulo. Problemi su se gomilali desetljećima, pa je logično očekivati da će i za njihovo rješavanje trebati koja godinica.
Porezni savjetnik Ivan Čevizović na tu temu gostovao je večeras u središnjem Dnevniku HTV-a. Kazao je kako vrlo mali broj građana mora prijaviti porez na nekretnine.
"Oni koji moraju prijaviti su oni koji imaju određene situacije kojima ne raspolaže porezna uprava. Primjerice, nemaju ispravno prijavljenu adresu prema mjestu gdje doista žive ili ostvaruju neko od oslobođenja za koje mogu biti oslobođeni plaćanja poreza, a o tome podatke nema porezno tijelo nadležno za obračun poreza", pojašnjava.
Čevizović kaže kako je jedan dio povećanja zbog činjenice da je ovo postao obvezni porez.
"Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu prethodno uvele porez na kuće za odmor, pa prema tome sad imaju tehnički povećanje od nula do 60 centi. Jedan dio ih povećava zbog raspodjele poreznog prihoda, koji se sada dijeli između gradova, općina i županija. Dobar dio povećanja u Istri može se vidjeti da odgovara upravo tom povećanju, koje nadomješta taj dio kojeg će općina ili grad izgubiti", govori.
Cilj poreza na nekretnine je da se poveća priuštivost stanovanja i da se nekretnine, od kojih su mnoge prazne, stave u funkciju.
"Vrlo velik broj nekretnina koje su prazne i nisu u najmu, ali lokacijski se ne nalaze u interesantnim područjima, u većim urbanim sredinama, čiji vlasnici možda bi ih htjeli iznajmiti, ali je pitanje imaju li kome ih iznajmiti. Bit će pogođeni ovim porezom, iako možda su stvarno htjeli iznajmiti takve nekretnine, to je s jedne strane.
I s druge strane, imate veliki broj nekretnina, posebno u velikim gradovima koje su prazne. I sad se nameće pitanje, ako ste vlasnik takve nekretnine i niste ju do sada stavili na tržište, zašto to niste učinili? Propustili ste ostvariti određeni prihod", kazao je.