Ništa od velikog Kolindinog predizbornog obećanja: Predsjednica ostaje na Pantovčaku

Foto: Facebook

HRVATSKA Vlada na današnjoj je sjednici donijela odluke kojima se Državnome uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na upravljanje daje nekoliko nekretnina, među njima i vila u zagrebačkoj Visokoj ulici, dok se Uredu predsjednice na upravljanje daje rezidencija na Pantovčaku.

Tom se odlukom Uredu predsjednice na upravljanje daje Glavna kuća na Pantovčaku te Vila Prekrižje, a DUUDI-ju zgrade u Visokoj ulici 15 i 22, Zelena vila na Pantovčaku, objekti na otočju Brijuni (Vila Brijunka, Bijela vila, Vila Jadranka, otok Vanga, otok Galija, Kaštel,), Vila Kovač na Hvaru te klijet i vinograd u Samoboru.

Donošenjem te odluke, prema riječima zamjenice ministra pravosuđa Barice Novosel, omogućit će se racionalnije upravljanje državnom imovinom, jer će se Zelena vila i nekretnine u Samoboru moći koristiti u druge javne svrhe, dok će se zgrada u Visokoj ulici 22 ponovno moći koristi u protokolarne svrhe, kao što se koristila i prije donošenja odluke vlade Zorana Milanovića od 29. siječnja 2015. godine, a koja prestaje važiti.

Milanovićeva Vlada predsjednici na upravljanje dala vilu u Visokoj

Milanovićeva Vlada tom je odlukom, naime, predsjednici Republike na korištenje dala vilu u Visokoj, ali i odredila da ona nakon što se u nju preseli daje DUUDI-ju na upravljanje sve druge objekte koje koristi, među njima i rezidenciju na Pantovčaku.

Na dnevnom je redu, između ostaloga, bio i Vladin odgovor na SDP-ovu interpelaciju kojom ta stranka Saboru predlaže da obveže Vladu da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji bi protiv Hrvatske mogle pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima te da pokrene postupak za izlazak iz dvostranih ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja potpisanih s drugim članicama prije ulaska Hrvatske u EU.

Ministar financija Zdravko Marić je uvodno naglasio kako se u interpelaciji govori u futuru, da će se pokrenuti postupci, a da on nema saznanja da je ijedan takav postupak pokrenut.

U Vladinom se mišljenju navodi kako tu interpelaciju smatraju promašenom i nepotrebnom, a predloženi zaključci ocjenjuju se nedosljednima i neopravdanima.

U dijelu koji se odnosi na proglašavanje bilateralnih ugovora o ulaganjima sklopljenih s državama članicama Europske unije nevažećima, Vlada ističe da se radi o otvorenom pravnom pitanju na razini cijele EU te da se trenutno radi na iznalaženju zajedničkog rješenja koje bi se odnosilo na sve države članice Unije. Također, Vlada navodi da se ne može istovremeno postavljati zahtjev za proglašavanjem ugovora nevažećim i zahtjev za njegovo raskidanje jer jedno isključuje drugo.

Dok god su na snazi, ti ugovori obvezuju, a svi dosadašnji pokušaji drugih država članica i Europske komisije da se ugovori proglase nevažećima ostali su bezuspješni. Značajan dio ugovora sklopljen je na određeno vrijeme i ne može se prije toga otkazati bez pristanka druge strane, navodi se u Vladinom mišljenju.

Preko 90 posto ljudi prihvatilo konverziju valute

Govoreći o tom dokumentu, Marić je podsjetio da je njegovom ministarstvu do kraja ožujka, prema zakonu, trebalo biti dostavljeno izvješće o konverziji kredita vezanih uz 'švicarce'. Izvješća je podnijelo 11 banaka, a prema njihovim podacima, ugovore o kreditima u 'švicarcima' ili vezanih uz 'švicarce' imalo je ukupno 58.367 građana, obrtnika, OPG-ova, osoba slobodnih zanimanja i dr.

Od ukupnog broja, njih 93,9 posto je prihvatilo ponuđenu konverziju, od kojih je njih 84,9 posto konverziju već i realiziralo. Ukupni učinak konverzije je 6,6 milijardi kuna, a kada se tome doda i učinak preplate i manjkova, ukupni učinak konverzije iznosi 7,6 milijardi kuna, kazao je Marić.