NAKON maratonskih pregovora u koje se u posljednji čas uključio premijer Andrej Plenković predstavnici prosvjetarskih sindikata su iz Banskih dvora izašli s ponudom vlade koja nema puno veze s onim što su od početka štrajka tražili. Umjesto povećanja koeficijenta kojim se množi osnovica plaće, Plenković im je ponudio povećanje dodataka na plaće. To, dakako, nije isto, iako se na prvi pogled može činiti da je svejedno što će dobiti ako je rezultat povećanje iznosa koji će svakog mjeseca dobiti na svoje račune.
Plaće rastu, ali zaostaju
Prvo osnove, ukupna plaća u javnim službama računa se tako da se osnovica pomnoži s koeficijentom i dobije se ona plaća o kojoj govore sindikati. Međutim, na taj se iznos pribrajaju i dodaci koji su različiti po djelatnostima i koji značajno povećavaju plaću. Dodaci su određeni kolektivnim ugovorima za razliku od koeficijenata koje samostalno određuje vlada uredbom sa zakonskom snagom. Prosvjetarski sindikati štrajkaju jer su njihovi koeficijenti niži od usporedivih u drugim javnim službama pa i sa svakim povećanjem osnovice njihove plaće sve više zaostaju za drugima, bez obzira na to što postaju veće.
1. razlog - prepustio bi dio moći
"Uredba o koeficijentima je zapravo zakon u isključivoj ovlasti vlade. O njoj se može razgovarati, ali o njoj se ne pregovara, kao ni o bilo kojem drugom zakonu. Kada bi se otvorila mogućnost da se pregovara ili štrajka zbog uredbe, moglo bi se štrajkati zbog bilo kojeg drugog zakona", pojašnjava u razgovor za Index Viktor Gotovac, izvanredni profesor s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Izbijanje prava da samostalno odlučuje uredbom prvi je razlog zašto Plenković odbija razgovarati o koeficijentima i zbog kojeg se zapravo plaši pristajanja na zahtjeve sindikata. Čini se da je spreman dati im i više novca nego što traže samo da se ne priča o koeficijentima.
2. razlog - isto bi mogli tražiti i drugi
Drugi razlog Plenkovićevog straha od otvaranja pitanja koeficijenata je što se boji da bi, popusti li prosvjetarima, isto mogli tražiti i svi drugi. Taj strah nije nerealan, ali nije ni potpuno opravdan.
"Osim prosvjetara, samo liječnici imaju dovoljnu brojnost i dovoljnu snagu da izvedu ovakav štrajk. Ni jedna druga javna služba ne bi mogla računati na podršku građana", rekao je Gotovac. Strah od vala štrajkova u predizbornoj godini, dakle, samo je oprez čovjeka koji se plaši što će biti s njegovom političkom budućnosti.
3. razlog - oživljavanje Blaženke Divjak
Politički motivi dovode nas i do trećeg razloga zbog kojeg se Plenković plaši priče o koeficijentima. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak od početka štrajka govorila je da se prosvjetarski koeficijenti mogu i trebaju riješiti, stala je na stranu sindikata i zbog toga ju je premijer i prekorio na sjednici vlade.
"Pristajanje na zahtjeve sindikata značilo bi političku reanimaciju ili reafirmaciju ministrice Divjak", uvjeren je Gotovac. Ministrica obrazovanja sama se odstranila iz procesa pregovora sa sindikatima iako bi upravo ona uz premijera i ministra financija trebala biti ključna osoba pregovora. Nestala je iz javnosti, na nju više ne računaju ni sindikati i zapravo je ministrica samo na papiru. Više nitko na nju ne računa niti je što pita.
4. razlog - pokazao bi slabost
Četvrti razlog je također politički, ali i osobni te je vezan uz narav premijera Andreja Plenkovića.
"Ne može nakon što je tako dugo odbijao i razgovarati o koeficijentima pristati na zahtjeve sindikata. Time bi pokazao slabost i nedosljednost", rekao je Gotovac.
5. razlog - otkrio bi kaos u sustavu plaća
Peti, pak, razlog Plenkovićevog straha od koeficijenata je potpuni kaos u sustavu plaća u javnim i državnim službama. Logično bi bilo da je sve sadržano u osnovici i koeficijentima i da je sustav transparentan. No, nije i svako čeprkanje po njemu moglo bi izazvati bijes onih koji pune proračun.
"Evo samo jednog primjera. Ja sam doktor znanosti i moram biti doktor znanosti da bih bio izvanredni profesor na Pravnom fakultetu. Logično bi bilo da je moj doktorat uračunat u koeficijent i zaista je tako. Međutim, ja primam i dodatak na plaću jer sam doktor znanosti. Što je još luđe, isti dodatak imaju i u umjetničkim akademijama, gdje nastavnici ne moraju biti doktori znanosti. Drugi su primjer liječnici koji imaju dodatak na odgovornost posla, kao da su drugi poslovi neodgovorni. Da, liječnici rade izrazito odgovoran posao, ali to bi trebalo biti uračunato u njihov koeficijent, a ne se plaćati kroz dodatak. Tada bi sustav bio transparentan i imao bi smisla", objasnio je Viktor Gotovac kaos koji vlada u sustavu plaća.
6. zanemarivi razlog - briga za buduće proračune
Osim ovih pet nabrojanih razloga zbog kojih se Plenković plaši koeficijenata pa odbija i razgovarati o njima, postoji i šesti, ali da bismo njega prihvatili i uvrstili na listu, morali bismo pretpostaviti da je Andrej Plenković odgovoran političar koji gleda dalje od sljedeće godine i da ga je imalo briga što će biti kada završi mandat. Povećanjem koeficijenta plaće u prosvjeti bi bile sve veće sa svakim povećanjem osnovice, što se događa relativno često. Osnovice rastu, koeficijenti kao da su uklesani u kamen. Povećanjem koeficijenta sustav obrazovanja bio bi sve skuplji i sve bi više opterećivao proračun. No kako ne vjerujemo da je ni Plenkovića, ni bilo kojeg drugog političara u Hrvatskoj, imalo briga što će biti s javnim financijama kada jednom ne budu na vlasti, taj razlog možemo mirne duše otpisati.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz štrajk u školama instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: štrajk u školama.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.