Ankete pokazuju da je utrka za Bijelu kuću postala puno neizvjesnija otkad je aktualni predsjednik Joe Biden objavio da se povlači, ali izgledi da bi Donald Trump mogao osvojiti drugi mandat kao predsjednik SAD-a i dalje su vrlo realni.
To bi imalo posljedice daleko izvan američkog tla, a analitičari sugeriraju da bi to moglo biti ključno za rat u Ukrajini, ali i cijelu Europu.
Phillips P O'Brien, profesor strateških studija na sveučilištu St. Andrews, i Edward Stringer, umirovljeni čelnik zrakoplovstva RAF-a i viši suradnik britanskog think tanka Policy Exchange, kažu da bi Trumpova pobjeda mogla ostaviti Europu "u tijesnoj situaciji" te pozivaju europske čelnike da počnu raditi planove i za takav ishod.
"Sljedeća Trumpova vlada sigurno bi bila gora"
“Do kraja siječnja 2025. najvažniji partner Europe, Sjedinjene Države, mogao bi na čelu imati Donalda Trumpa, koji je rekao da će ohrabriti Rusiju da čini "što god hoće" europskim zemljama koje ne žele ispuniti njegov zahtjev o većim izdvajanjima za obranu", napisali su u članku za časopis Foreign Policy.
"Prethodna Trumpova administracija zategla je transatlantske odnose, a sljedeća bi iteracija gotovo sigurno bila gora. Oslobođen utjecaja tradicionalnih atlantističkih republikanaca koji su činili njegov kabinet u prvom mandatu, Trump bi u drugom mandatu mogao puno lakše realizirati svoje prijetnje", ističu u komentaru.
"Ukrajinska predaja teritorija Rusiji mogla bi biti samo početak"
Autori navode da je Trump upozorio da će odmah prekinuti svu američku pomoć Kijevu i zahtijevati brzi prekid rata, što bi vjerojatno zahtijevalo da Ukrajina ustupi značajan dio svog teritorija Rusiji. "A to bi mogao biti samo početak", dodaju.
Trump je dugo dovodio u pitanje vrijednost NATO-a, stoga nije nezamislivo da bi poništio predanost SAD-a obrani Europe, podsjećaju.
"Mogao bi u djelo provesti prijedlog uspavanog NATO-a analitičara Sumantre Maitre, u kojem bi američka vojska pružila logističku potporu tek u slučaju krajnje nužde, ali bi sve ostale odgovornosti NATO-a za obranu prepustila Europi. Možda bi mogao napraviti nešto nalik francuskom predsjedniku Charlesu de Gaulleu, koji je maknuo Francusku iz vojnog zapovjedništva NATO-a (ali ne i samog saveza) 1966. godine", upozoravaju.
"Moguća sigurnosna kriza u Europi kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata"
Rekli su da bi Trump mogao djelovati brzo te obećati da nikada neće narediti američkim snagama da se bore za Europu. "Europa bi zbog toga mogla bila biti prisiljena suočiti se sa sigurnosnom krizom s kakvom se nije suočila od Drugog svjetskog rata", navode autori, pa dodaju kako europske zemlje moraju hitno djelovati kako bi se pripremile.
"Vrijeme je dragocjena roba u ratu. A danas, s ratom na pragu i Sjedinjenim Državama koje prijete da će gurnuti europsku sigurnost na najnesigurniju točku u desetljećima, Europa ga ima sve manje", kažu.
“Europske zemlje trebale su početi planirati mogućnost povratka Trumpa prije najmanje godinu dana, kada su velike šanse za takav ishod postale očite, dajući si više vremena za pripreme. Umjesto toga, europske vlade zabile su glave u pijesak. Ako Trump bude izabran, takvo poricanje će morati prestati. Europske države NATO-a bit će prisiljene na akciju kako bi osigurale kontinent i zaštitile slobodu svojih ljudi", ističu.
"Daleko je bolje da tom teškom zadatku pristupe što racionalnije i sa što više predviđanja nego u nasumičnoj žurbi", zaključuju autori.