Jučer ujutro je jedna od udarnih vijesti u izraelskim medijima, naročito onima koji ne podržavaju trenutno vladajuću koaliciju, bila da pola Izraelaca više ne podržava kopnenu ofenzivu na Pojas Gaze. Preciznije, 49% ih je za odgodu, samo 29% i dalje podržava da ofenziva krene što prije, dok 22% ne zna što bi mislilo. Za usporedbu, u anketi objavljenoj 19. listopada 65% ispitanika podržavalo je trenutni početak ofenzive.
Stotine izraelskih tenkova i borbenih vozila stoje nagomilane na granici s Pojasom Gaze već tri tjedna. Prvo je vojska odbila krenuti u kopnenu ofenzivu prije nego što se naprave detaljni planovi što i kako. U međuvremenu su priznali da takvih planova nije bilo te ih još uvijek izrađuju.
Svi traže odgodu kopnene ofenzive
Odgodu kopnene ofenzive traži i američki predsjednik Joe Biden koji se nada da će uz posredovanje Katara i Egipta uspjeti osloboditi oko 50 stranih državljana koje je Hamas oteo 7. listopada. Za Bidena bi to bio ogroman diplomatski uspjeh kojim bi mogao započeti predizbornu kampanju za predsjedničke izbore iduće godine.
Činjenica da je kopnena ofenziva sve upitnija počela je mijenjati i stavove Hamasa. Donedavno su nudili oslobađanje svih talaca za prestanak zračnih udara i garanciju da do kopnene ofenzive neće doći. U utorak, 24. listopada, iranski je ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian u Ujedinjenim narodima iznio prijedlog da Hamas pusti otete civile (ne i vojnike) u zamjenu za šest tisuća Palestinaca u izraelskim zatvorima. Ni Hamas se više ne boji kopnene ofenzive, a zračne će udare već nekako preživjeti.
Sve ovo dovodi premijera Benjamina Netanyahua u vrlo težak položaj. Povrh toga jačaju kritike koje ističu da nije javno preuzeo krivicu za sve što se događalo i što se događa. Doduše, Netanyahu je počeo spominjati utvrđivanje odgovornosti, ali tek nakon što rat završi. Rat za koji i Netanyahu i ministar obrane Yoav Gallant i načelnik glavnog stožera, general Herzl Halevi, tvrde da će trajati mjesecima, vjerojatno godinama.
Promjena stava vođe izraelske opozicije
Drastična promjena stava izraelske javnosti potaknula je i vođu opozicije Yaira Lapida da otvorenije traži utvrđivanje odgovornosti. Lapid tvrdi da je vlada još uvijek u stanju šoka i nefunkcionalna, no još ne traži smjenu premijera i raspuštanje koalicije. Iako je do prije koji dan otvoreno podržavao kopnenu ofenzivu na Pojas Gaze, sada se trudi izbjegavati tu temu.
Promjeni stava javnosti pridonijeli su i sve kritičniji komentari u tisku. Doduše, još nema otvorenih tvrdnji da Netanyahu želi produžiti rat kako bi ostao na vlasti. Umjesto toga komentatori tvrde da obilaskom postrojbi i neprestanim spominjanjem poginulih vojnika pokušava zadržati sliku snažnog vođe. Svakim danom odgađanja kopnene ofenzive taj imidž sve više erodira.
Tako je politički komentator The Jerusalem Posta Gil Troy još 25. listopada, prije objave najnovije ankete, napisao da bi odlazak Netanyahua značio i odlazak politike demagogije i podjela te dao priliku Izraelu da dobije dobru vladu.
Rezultati ankete koja je pokazala da pola Izraelaca više ne podržava ideju masovne kopnene ofenzive na Pojas Gaze ogroman su udarac za Netanyahua, bivšeg generala koji je političku karijeru gradio kao osoba koja je jedina sposobna omogućiti mir i sigurnost Izraelu. Eto, nije uspio omogućiti ni mir, a još manje sigurnost.