PREMIJER Andrej Plenković razriješio je dužnosti ministra zdravstva Milana Kujundžića. Plenković je u izjavi medijima jutros pojasnio razloge za smjenu Kujundžića. Kao razlog je naveo i - koronavirus.
>> Smijenio sam Kujundžića jer nije bio fokusiran na koronavirus
Što je Plenković rekao o smjeni Kujundžića?
"Danas sam razriješio ministra Kujundžića. Obavili smo razgovor jučer. Imamo i odgovornost kao predsjedajuća zemlja EU-a. Ministarstvo zdravstva je bitno i u kontekstu šireće epidemije koronavirusa, a ministar Kujundžić je bio fokusiran na pojašnjavanje određenih tema koje nemaju veze s resorom zdravstva ni s njegovim poslom i zato sam odlučio da ga razriješim", rekao je Plenković, dodajući da mu Kujundžić nije pokazao nikakve dokumente te da se on vraća u sabor.
Kazao je da će sutra predložiti novog ministra, a trenutno se čak petorica liječnika - Dario Nakić, Ante Ćorušić, Drago Prgomet, Željko Plazonić i Vili Beroš - spominju kao mogući Kujundžićevi nasljednici.
Dario Nakić, bivši ministar zdravstva
Jedan od njih je bivši ministar zdravstva Dario Nakić, koji je obnašao tu dužnost u vladi Tihomira Oreškovića od 22. siječnja 2016. do 19. listopada 2016. godine. U svom kratkom ministarskom stažu ostao je zapamćen po tome što je liječnicima omogućio da dug za specijalizaciju ne moraju vratiti čak ni kad odu iz bolnice koja ih je na nju poslala i platila sve te godine dok su učili. Jedan od njegovih poteza bila je i promjena pravilnika o radu bolničkih liječnika kod privatnika. Širom im je otvorio vrata pa sad svi koji to žele mogu nakon bolničkog posla nastaviti raditi kod privatnika, koji može biti i njihov šef iz bolnice.
Dario Nakić, koji je po struci nefrolog, rođen je u Šibeniku 21. svibnja 1969. godine. Godine 1994. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pripravnički staž odradio je u zadarskoj Općoj bolnici od 1994. do 1996. godine, kada je bio i sudionik Domovinskog rata. Specijalizirao je internu medicinu, završni dio na KBC-u Rebro u Zagrebu. 2004. godine postao je voditelj Odsjeka za nefrologiju i dijalizu u toj bolnici te je uveo više novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka na odjelu.
Magistar znanosti postao je 2005. pod vodstvom mentora prof. dr. Duška Kuzmanića. Od 2005. do 2008. godine trajala je subspecijalizacija iz nefrologije na KBC-u Rebro. 2006. godine postao je pomoćnik ravnatelja za medicinska pitanja u Općoj bolnici Zadar, a godinu kasnije zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar.
Na čelo zadarske bolnice stupio je 2009. godine. S te funkcije smijenio ga je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić 2012. godine. U dokumentu je tadašnji ministar naložio Upravnome vijeću Opće bolnice u Novoj Gradiški da ga smijeni iako je on bio na čelu zadarske bolnice.
Oženjen je i otac dvoje djece.
Što sve ima?
Nakić je u imovinskoj kartici kad je postao ministar naveo da je suvlasnik kuće s okućnicom u Zadru površine 385 metara kvadratnih i vrijednosti 3 milijuna kuna. Nakić ima i stan u Zagrebu kupljen na kredit, površine 37,61 metar kvadratni, vrijedan 600 tisuća kuna.
Tada je u imovinskoj kartici naveo da je vlasnik automobila Audi A4 iz 2011. godine čiju je vrijednost procijenio na 90 tisuća kuna. Njegova supruga tada je posjedovala Citroen C3 iz 2013. čija je vrijednost tad bila 60 tisuća kuna. Imao je štednju od 6300 eura. Nakić je tad naveo da ima dva kredita. U Splitskoj banci je 2012. godine podigao kredit u iznosu od 60 tisuća eura za koji mjesečno plaća ratu u iznosu od 390 eura. 2014. godine u istoj je banci podigao i kredit od 76 tisuća kuna za koji mjesečno plaća ratu od 1859 kuna. I njegova supruga ima kredit u Splitskoj banci od 75 tisuća kuna. Mjesečna rata joj je 1270 kuna, a podignut je 2013. godine.
Ante Ćorušić - žestoki protivnik pobačaja i šef Rebra
Kao mogući Kujundžićev nasljednik spominje se i šef Rebra Ante Ćorušić, koji je danas već bio na razgovoru o ministarskoj poziciji u vladi.
Ćorušić je rođen 15. svibnja 1958. godine u Splitu. Završio je Medicinski fakultet. Ginekolog je i ravnatelj KBC-a Zagreb. Poziciju ravnatelja dobio je na prvoj sjednici Karamarkove vlade 28. siječnja 2016. godine.
Dok nije postao ravnatelj najveće bolnice u Hrvatskoj, vodio je HDZ-ov Odbor za zdravstvo i figurirao kao sigurni budući ministar zdravstva. No Most je tada stavio veto na Ćorušića pa se HDZ-ova zdravstvena uzdanica morala zadovoljiti samo čelnom pozicijom u najvećem bolničkom centru u zemlji.
Ultrakatolički liječnik
Ćorušić je odavno poznat po svojim konzervativnim stavovima i isticanju katoličanstva.
Jedan od najvećih Ćorušićevih uspjeha je što je, kako sam tvrdi, trećinu žena odgovorio od pobačaja. Ćorušić inače smatra da ljudski život započinje spajanjem muške i ženske spolne stanice, a da je pobačaj dogovorena forma nasilnog prekidanja ljudskog života. To smatra jedinom istinom. Hvalio se da je kao ginekolog zbog priziva savjesti prestao obavljati pobačaje. Nije se izjašnjavao za apsolutnu zabranu, iako je izjavio da je pobačaj "najgadljiviji postupak u medicini".
"Bolju skrb će imati ljudi koji mogu više platiti"
Zalagao se za to da osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje bude obvezno za sve, a da se uvede i privatno osiguranje. Ćorušić, naime, smatra da ne možemo svi imati jednako pravo na jednaku zdravstvenu uslugu.
"Ista će ostati standardna razina socijalne zaštite za sirotinju", kazao je HDZ-ov ministar. "Ali bolju skrb će imati ljudi koji mogu više platiti", rekao je ranije Ćorušić.
Danas je pak na ulasku u vladu rekao da je Kujundžić "relativno solidno" obavljao svoj posao.
Drago Prgomet, HDZ-ov šef zagrebačke Skupštine
Još jedan od mogućih kandidata za novog ministra zdravstva je i prof. dr. sc. Drago Prgomet koji je rođen u Žeravcu kod Dervente 23. svibnja 1965. Po struci je specijalist otorinolaringolog. Od veljače 2015. godine predstojnik je Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Kliničkog bolničkog centra Zagreb te pročelnik Katedre za otorinolaringologiju s audiologijom i fonijatrijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Trenutačni je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.
Medicinu je diplomirao u Banjoj Luci 1990., a potom, uz polaganje nekih diferencijalnih ispita, također i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je nakon poslijediplomskog studija stekao i zvanje doktora znanosti.
Dugogodišnji je član HDZ-a, a bio je od 2003. do 2006. zastupnik u Hrvatskom saboru. Na 15. Općem saboru HDZ-a 25. svibnja 2012. izabran je za zamjenika predsjednika te političke stranke. Prgomet je svoju kandidaturu za mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a istaknuo zajedno s dr. Milanom Kujundžićem kao kandidatom za predsjednika stranke
Izašao iz HDZ-a, bio u Mostu pa je izbačen, a onda je osnovao stranku
Nakon što je na 15. Općem saboru HDZ-a izabran za zamjenika predsjednika, nije imao dobre odnose s predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom pa je 27. veljače 2015. dao ostavku na dužnost zamjenika predsjednika HDZ-a i napustio članstvo stranke.
U rujnu 2015. pristupio je Mostu nezavisnih lista, a samo dva mjeseca kasnije, 11. studenog 2015., izbačen je iz Mosta.
Potom je 23. studenoga 2015. osnovao političku stranku HRID koja je dotad djelovala kao udruga. Osnivačka skupština bila je u Hrvatskom novinarskom društvu. Na osnivanje su stigle i dvije saborske zastupnice iz Prve izborne jedinice u kojoj je izabran i Prgomet, Gordana Rusak i Irena Petrijevčanin Vuksanović. Na sjednici Visokog suda časti HDZ-a 1. rujna 2016. donesena je odluka o povratku Milana Kujundžića i predsjednika stranke HRID Drage Prgometa u stranku.
Željko Plazonić - državni tajnik u Ministarstvu zdravstva
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić također se spominje kao mogući nasljednik Milana Kujundžića.
HDZ-ov Plazonić rođen je 16. kolovoza 1952. u Zadru, oženjen je, otac je troje djece. Diplomirao je medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a specijalizirao je kardiologiju. Specijalist je interne medicine, subspecijalist kardiologije, radio je u Zavodu za kardiovaskularne bolesti, Klinika za internu medicinu, KBC Rijeka od 1977. godine nakon čega u prosincu 2016. dolazi u Ministarstvo zdravstva kao državni tajnik.
Član je HDZ-a od 1990., dragovoljac Domovinskog rata. Obnašao je razne dužnosti pa je tako i predsjednik Upravnog vijeća Klinike za ortopediju Lovran od 2016. i član Povjerenstva za lijekove HZZO-a od 2016.
Bio je zastupnik u saboru od 15. 7. 2015. do 28. 12. 2015. Započeo je obnašanje zastupničkog mandata 15. srpnja 2015. kao zamjenik zastupnice Martine Dalić.
Ima gitaru od 150 tisuća kuna
Kad je postao državni tajnik u Ministarstvu zdravstva u prosincu 2016., tad je ispunio imovinsku karticu u kojoj stoji da je vlasnik kuće s okućnicom u Viškovu od 1115 kvadrata. Posjeduje i kuću u Kastvu od 68 kvadrata. Ima automobil marke Audi iz 2004. godine te štednju od 147.000 eura. U imovinskoj kartici mu još stoji da posjeduje klasičnu gitaru od 150.000 kuna.
Plazonić je nedavno izjavio da je spreman prihvatiti dužnost ministra ako to od njega zatraži premijer Plenković. Rekao je i da se često razilazio u mišljenju s Kujundžićem, od kojeg je, kaže, imao drukčija viđenja, od samog vođenja Ministarstva, preko pojedinih projekata. Naveo je i kako je jako važno da Ministarstvo preuzme netko tko ima iskustvo.
Vili Beroš - pomoćnik ministra zdravstva
Jučer smo pisali da se kao budući ministar zdravstva spominje i Vili Beroš, koji od 24. siječnja 2018. radi na mjestu pomoćnika ministra zdravstva.
Beroš i supruga imaju dva kredita od ukupno 125.500 eura
Prije dolaska u Ministarstvo Beroš je bio pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice.
U imovinskoj kartici koju je ispunio prilikom dolaska na dužnost pomoćnika ministra stoji da mu supruga radi u dječjem vrtiću, da ima neto plaću od 6184 kune, da zajedno imaju dva kredita, jedan od 50.000 eura, podignut 2016., i drugi od 75.500 eura, podignut 2008. godine.
U Zagrebu imaju dvije nekretnine, jednu od 140 kvadrata u Rudešu i drugu od 50 kvadrata u Vrapču. Imaju i voćnjak od 1692 kvadrata u Laduču. Beroš je i suvlasnik (s trećim osobama) stana od 75 kvadrata i kuće s okućnicom od 135 kvadrata u Jelsi na Hvaru, što je stekao nasljedstvom.
Supruga ima Audi A3 iz 2011. godine, a on Jeep iz 2008. godine. Suvlasnik je glisera, procijenjenog na 70.000 kuna. U imovinskoj kartici naveo je i da posjeduje sat Breitling, a vrijednost pokretnine u trenutku podnošenja izvješća bila je 35.000 kuna.
S obitelji ima i štednju od 25.000 eura.
Stekao brojne titule
U svom životopisu navodi da je rođen 13. prosinca 1964. u Splitu. Osnovnu i srednju školu završio je u Jelsi na Hvaru. Nakon završetka vojnog roka upisuje Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji završava 1989. Oženjen je i otac je dvoje djece. Tijekom pripravničkog staža volontirao je u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice, u kojoj je imenovan znanstvenim pripravnikom 1990. godine te na tim radnim zadacima radi do studenoga 1992. Iste godine dobio je specijalizaciju na toj klinici koju je završio 1998. Od tada je ondje radio kao specijalist neurokirurg. Poslijediplomski doktorski studij upisao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne biologije. 2012. postao je docent u znanstvenom području biomedicinskih znanosti.
Zatim je postao izvanredni profesor u znanstvenom području biomedicinskih znanosti na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U svom životopisu Beroš navodi da je, zahvaljujući duljem boravku na Klinici za neurokirurgiju, osposobljen za niz zahvata u neurokirurgiji, o čemu svjedoči velik broj samostalnih operacija te asistencija u brojnim područjima neurokirurgije. Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 2011. stekao je naziv primarijus.
Dopredsjednik je Hrvatskog društva za cerebrovaskularnu i endovaskularnu neurokirurgiju. U više navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemnim neurokirurškim ustanovama. Stalni je sudski vještak iz područja medicine - neurokirurgije.