MLADEN Naletilić Tuta, osuđeni ratni zločinac i bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne, umro je u 75. godini od posljedica srčanog udara u bolnici u Mostaru.
"Preminuo je prije nekoliko sati. Bio je u komi i nije se ni budio", rekao je sinoć Hini izvor iz vojnih struktura.
Naletilić Tuta je u Haagu osuđen na 20 godina zatvora zbog etničkog čišćenja Bošnjaka u Hercegovini, konkretno na području Mostara i Jablanice.
Nakon izdržane dvije trećine kazne u veljači 2013. godine pušten je na slobodu. Većinu kazne proveo je u haškom pritvoru, a zadnjih pet godina bio je u zatvoru Rebibbia u Rimu.
Osim 20-godišnje zatvorske kazne u Haagu, u Hrvatskoj osuđen na 3.5 godine zbog poticanja na ubojstvo
Nakon što je izašao iz zatvora protiv njega je u Hrvatskoj pokrenut proces zbog poticanja na ubojstvo Damira Brekala, bivšeg pripadnika HVO-a, 1995. godine u Širokom Brijegu. Brekalo je bio zatočen, zlostavljan u Duhanskoj stanici u Širokom Brijegu. Brekalo je bio teško ranjen u glavu, a od smrti su ga spasili liječnici. On je prije stupanja u HVO-u bio poznat kao Amir, u međuvremenu je također zbog ratnog zločina bio zatvoren u Zenici.
Prošle je godine pravomoćno osuđen na tri i pol godine zatvora. Vrhovni je sud tako potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda iz 2015. godine.
Inače, istom je prvostupanjskom presudom 2015. godine Naletilić oslobođen krivnje za otmicu Roberta Nosića u Ljubuškom 1993. godine.
U izrečenu kaznu Tuti je uračunato vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru od 24. veljače 1997. do 18. listopada 1999. godine.
Svjedoci su na suđenju opisivali da je Tuta u to vrijeme bio gospodar svega u Mostaru te da je netko drugi poticao na ubojstvo Brekala, a ne on sam, i da bi Naletilić to sigurno sankcionirao.
"1995. organizirao je dovođenje nekoliko osoba u prostorije zapovjedništva paravojne postrojbe u BiH. Te osobe je zlostavljao zajedno s drugim pripadnicima postrojbe.
Potom je jednom od pripadnika te postrojbe rekao da ubije jednu osobu koja je privedena. Taj pripadnik je uzeo pištolj i ispalio hitac u glavu toj osobi, ali je život te osobe spašen", obrazložio je konačnu presudu Vrhovni sud.
Svjedok na suđenju Naletiliću Tuti u prosincu 2014. taj je događaj ovako opisao:
"Trebali smo ići po neke civile koji su bili uhićeni. Kada smo došli do središta Kažnjeničke bojne, bili smo jako napeti i spremni na pucnjavu. Naređeno mi je da odem do prostorije u kojoj je bio Mladen Naletilić. Pokucao sam mu na vrata, a kada ih je otvorio, rekao sam mu da smo došli po civile", ispričao je svjedok. Dodao je i da je Tuta na to kazao "vodite ih" te zalupio vratima. Prisjetio se da je tada iza leđa čuo pucanj, nakon čega su se pojavili vojnici koji su vodili civile, a jedan od njih je bio ranjen u glavu."
Zapovijedao Kažnjeničkom bojnom
No, vratimo se na Tutine početke i na notornu Kažnjeničku bojnu kojom je zapovijedao.
Kažnjeničku bojnu je Naletilić Tuta 15. lipnja 1991. osnovao s još trojicom hrvatskih emigranata: Ludvigom Pavlovićem, Ivanom Andabakom i Ivanom Tolićem.
Glavni stožer Kažnjeničke bojne nalazio se u Širokom Brijegu, zapovjednik je bio Naletilić, a jedinica je u početku brojala stotinjak ljudi. Činili su je dragovoljci iz raznih zemalja, pa i oni za kojima su bile raspisane tjeralice Interpola.
Pripadnici Kažnjeničke bojne su se 1991. borili u Hrvatskoj protiv JNA i paravojnih srpskih snaga kao dobrovoljačka jedinica da bi se početkom 1992. prebacili u BiH i ušli u sastav HVO-a. Postrojba je bila pod izravnim zapovjedništvom Glavnog stožera HVO-a.
Skupina pripadnika te postrojbe navodno je sudjelovala u likvidaciji čelnika HOS-a Blaža Kraljevića i osmorice njegovih suboraca 9. kolovoza 1992. u Kruševu kod Mostara. Prema tadašnjoj službenoj verziji, pripadnici HOS-a zapucali su na kontrolnu točku nakon čega su Kraljević i pratnja likvidirani. Kompletna istraga o tom slučaju nikada nije dovršena.
Pred haaškim sudom Naletilić Tuta je na 20 godina zatvora osuđen za zločin protiv čovječnosti, kršenja odredbi Ženevske konvencije protiv Bošnjaka u jugozapadnom dijelu BiH - na području Mostara i Jablanice za vrijeme muslimansko-hrvatskog sukoba 1993. i 1994. godine
U presudi se, između ostalog, navodi da je Tuta bio bliski prijatelj ratnog ministra obrane Gojka Šuška, preko kojeg je imao direktnu liniju komunikacije s Tuđmanom. Haški tribunal također je ustanovio da je Tuđman podržavao osnivanje Tutine zloglasne Kažnjeničke bojne. To je bio prvi predmet u Haagu u kojem su se pred žalbenim vijećem koristili transkripti s Tuđmanovih sastanaka i zbog tih je transkripata sud zaključio kako “nema nikakve dvojbe da je predsjednik Tuđman bio duboko uključen u događanja u Herceg-Bosni i HVO-u, te u sukobe u BiH”.
Gospodar rata koji je Praljku gurnuo pištolj u usta
Naletilić Tuta ponašao se, a tako su ga u Hercegovini i percipirali, kao gospodar rata.
Zbog svog se ega sukobljavao sa svima koji su mu na neki način stali na put. Tako je i na svog prijatelja Gojka Šuška vikao jer mu je "poslao to govedo u Hercegovinu". Mislio je na Praljka.
Praljak Naletiliću Tuti baš nije sjeo pa se pobrinuo da mu vrlo zorno pokaže tko je gazda.
Kako se prepričavalo, par dana nakon što je Praljak uselio u Glavni stožer HVO-a, Tuta je Praljku ugurao pištolj u usta i rekao: "Ovdje zapovijedam ja, a ne ti."
Do kraja rata Naletilić Tuta je uspio ući u sukob i s Tuđmanovim sinom Miroslavom koji je u to vrijeme bio čelnik HIS-a (Hrvatska izvještajna služba, svojevrsna preteča SOA-e). O Tuti se 1996. sastavlja izvješće upućeno predsjedniku Franji Tuđmanu i ministru obrane Gojku Šušku u kojemu se tvrdi da Tuta nije nikakav politički emigrant, kako se predstavljao, nego čovjek sklon kriminalu i povezan s podzemljem. Budući da je već ranije protiv njega bila podignuta optužnica zbog otmice Roberta Nosića, hrvatska policija uhitila ga je u veljači 1997. kada je s nekoliko prijatelja prešao u Hrvatsku, a uhićenje su proveli pripadnici ATJ-a Lučko.
Dvije godine je proveo u Remetincu, a kako je 1998. godine protiv njega podignuta i haška optužnica, u ožujku 2000. godine je izručen u Haag.
Mediji su pisali kako se u haškom pritvoru bavio sportom, da se družio sa Slobodanom Miloševićem, a da je s Vojislavom Šešeljem igrao šah.
2016. godine se pojavio na sprovodu svog ubijenog prijatelja i suborca Vinka Žuljevića Klice, umirovljenog pukovnika HVO-a i jednog od šefova zagrebačkog podzemlja.
Naletilić Tuta u zadnje je vrijeme živio na Blidinju, u blizini Jablanice, mjesta u kojem je, prema haškoj presudi, provodio etničko čišćenje nad Bošnjacima.