Novi krug pregovora o globalnom sporazumu o plastici održat će se od 5. do 14. kolovoza u Ženevi u Švicarskoj, priopćili su jučer iz Programa Ujedinjenih naroda za okoliš nakon što se zemlje nisu uspjele dogovoriti o parametrima konačnog sporazuma prošlog prosinca u Busanu u Južnoj Koreji.
Pitanja koja izazivaju najveće podjele i koja su spriječila konačni dogovor u Busanu uključivala su ograničavanje proizvodnje plastike, upravljanje plastičnim proizvodima, postupno ukidanje kemikalija za koje se vjeruje ili zna da štete ljudskom zdravlju te financiranje pomoći zemljama u razvoju u provedbi sporazuma.
Više od 100 zemalja podržalo je nacrt ugovora koji bi otvorio put ka globalnom cilju smanjenja proizvodnje plastike, ali su se države proizvođači plastičnih prekursora dobivenih iz fosilnih goriva protivile tim prijedlozima.
Postizanje sporazuma moglo bi biti suočeno s većim poteškoćama kada se zemlje ponovno okupe u Švicarskoj, u geopolitičkoj klimi obilježenoj napetom diplomacijom. Predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma te srezao financiranje drugim zemljama za programe borbe protiv klimatskih promjena. Trump je počeo primjenjivati carine na zemlje uključujući Kanadu i Meksiko.
EU je pokazala znakove slabljenja nekih od svojih politika usmjerenih na klimu, poput davanja više vremena proizvođačima automobila za usklađivanje s novim ciljevima emisija.
Posljednji krug pregovora UN-a o klimi, održan u Bakuu u Azerbajdžanu, pokazao je da je suradnja oko pitanja o klimi posustala. Zemlje su se uspjele dogovoriti o globalnom financijskom cilju od 300 milijardi dolara godišnje (razvijene nacije plaćat će 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle siromašnijim zemljama u borbi s klimatskim promjenama), što je nekoliko zemalja, poput Indije, osudilo.