Već više od mjesec dana na snazi je novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, najpoznatiji po odredbi da se zabranjuje da se klima-uređaji (i satelitske antene) postavljaju na pročelja zgrada. Većina sa zakonom nije zadovoljna.
Pogotovo se to odnosi na dio povezan s postavljanjem klima. No osim toga, vrijedi istaknuti da sad zgrade dobivaju pravnu osobnost uvođenjem zajednica suvlasnika. Stanari su sada autonomniji i neke zajedničke odluke lakše donose. Zgrade osim OIB-a sad mogu otvarati i račun u banci.
>> Stižu kazne zbog klima, predstavnici stanara daju ostavke. Monteri: Puno je problema
Što se tiče klima-uređaja, stvari su jasno propisane. Na ulična pročelja, koja gledaju na ulice i trgove, neće se smjeti postavljati klime, a na bočna pročelja, terase ili balkone, na spuštenim položajima će se moći postaviti klima-uređaj.
Možda i najbitnije od svega, građani nakon 1. siječnja više ne mogu moći zamijeniti klima-uređaj koji je već prije postavljen. Kad se stara klima treba maknuti zbog kvara ili dotrajalosti, ne može se na njeno mjesto postaviti nova.
>> Ministar: Možete zatvoriti balkon, ali se moraju zatvoriti i svi ostali u zgradi
Već su počele i kazne. Rekao je to za RTL ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić. Kazao je da ne zna o koliko se točno kazni radi s obzirom na to da njih utvrđuje komunalni redar i podnosi optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu. Kazne za izvođače radova su u visini od pet do 10 tisuća eura, a za fizičke osobe od 1000 do 1500 eura.
U praksi, kako nam govore monteri klima s kojima smo razgovarali, stvari se jako kompliciraju. Ivan Vranek, vlasnik tvrtke za servis i prodaju rashladnih uređaja, za Index govori da su sa zakonom počeli i problemi.
"Već imamo dosta poslova koje ne možemo odraditi. Išli smo gledati nekim ljudima gdje im postaviti klimu, ali nismo imali gdje. Ljudi su već ljuti, nezadovoljni. Postoje zgrade u Zagrebu, posebno na Jarunu i na Srednjacima gdje nemate jedno pročelje nego je sa sve četiri strane pročelje. Njima je nemoguće staviti klimu", rekao je.
"Postoje stanovi gdje se nema rješenja. Jedino da se napravi po principu unutarnje i vanjske jedinice u jednome, ali to je jako skupo i ne znam tko bi to radio", govori.
Pitamo ga jesu li ljudi tražili da se postave klime na crno.
"Jesu, mole nas ljudi da dođemo, da im postavimo po noći. Ali ne idemo u te rizike, sve radimo po zakonu. Uostalom, kazne su prepaprene da idemo u taj rizik. Nažalost, oni koji se nisu snašli do 1. siječnja ostat će bez klima", govori.
Objašnjava da postoji tu puno neodgovorenih pitanja, primjerice što će ljudi kojima vrijedi garancija za klimu, a koju moraju popraviti pa eventualno shodno tome nakratko skinuti sa zida. Govori i da se smanjio obim posla, no da cijene nisu poskupjele.
"Mi nismo dizali cijene, ali mislim da će do toga doći generalno u cijelom biznisu. Neke klime je nemoguće postaviti, a druge je jako teško postaviti. I da bi se to napravilo, treba bušiti na više mjesta, iznajmiti dizalicu itd. Tako da cijena samog montiranja može ići do 500 ili 1000 eura uz sve buduće troškove", rekao je.
Vlasnik tvrtke za servis i prodaju rashladnih uređaja Denis Tesar za RTL je rekao za situacije uz koje je ipak moguće postaviti uređaj.
"Ako netko ima volju montirati klima-uređaj na zid sam, a nas pozvati za puštanje u pogon – ja ne mogu znati kad je vlasnik montirao taj klima-uređaj – mi ga samo puštamo u pogon. Mi to još nismo radili, ali sam čuo da je bilo takvih situacija", kaže.
"Da vi sad živite na trećem katu, klimu bih vam morao staviti na pod, ali ne smiju biti vidljive instalacije po fasadama i vi sada morate pitati susjeda ispod vas i ovoga dolje bi li on dao da instalacije vuku kroz njegove stanove da bismo mi mogli napraviti njegovu klimu, ja ne znam nikoga tko bi to dao", kaže Tesar.
Dipl. pravnik Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba, govori kako je pitanje klime vrlo kompleksno. Najgore je, govori, sa zgradama koje su se gradile od 1950. do 2010. jer je tu ulica s obje strane.
"Koje je rješenje? Ljudima će biti jako nezgodno. Neki vlasnici stanova će morati zamoliti susjede da kroz njihov stan provedu bakrenu cijev. A to vam nitko neće dopustiti. Prvi ja to nekome ne bih dopustio, niti pitao drugoga.
Bitno je ipak da ljudi ne improviziraju, već da se dobro upute što se i kako može. Zamjeram i gradovima zato što nisu bolje uputili građane u novi zakon, puno novca ide za razne aktivnosti, a nisam vidio da se ulagalo u edukaciju oko ovoga", dodaje.
Nije sa zakonom problem jedino oko klima-uređaja. Puno je još stavki i obveza koje on donosi, prije svega u pravnom smislu, čega smo se dotakli u početku ovog teksta. Osim toga, postoje i apsurdne situacije uz koje, kako je objasnio Bačić, možete zatvoriti balkon ili lođu, ali samo ako se zatvore svi ostali u zgradi.
Javlja se i problem sociološke prirode uz koji susjedi prijavljuju susjede. Takvih slučajeva već je bilo. Uz sve navedeno nije čudo da padaju brojne ostavke predstavnika stanara.
"Sve više predstavnika suvlasnika daje ostavku, tako postoji podatak iz Osijeka gdje je oko stotinu predstavnika suvlasnika već dalo ostavku, što je ogroman broj za jedan grad, a u Zagrebu će taj broj biti mnogostruko veći", kaže direktorica pravne službe Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva Zagreb Andrea Markešić.
"Jutros sam baš provjerio te podatke, zvao sam ljude i rekli su mi da doista počinju ostavke. Prema mojim informacijama već je desetak ljudi odustalo od toga u Zagrebu. Čini mi se da će taj trend biti sve prisutniji i da će se nastaviti. Ljudi su se dugo već teško prihvaćali tog posla, sad je to još teže uz sve ove izmjene i ne čudi me takvo nešto.
Tu bih se osvrnuo na problem donošenja samog zakona. Članovi povjerenstva za njegovo donošenje uglavnom nisu bili ljudi koji su poznati po praktičnom radu nego sveučilišni nastavnici i pravni stručnjaci. Njihovo praktično znanje je skromno, a nas ministar Bačić nije htio primiti kad smo između dva čitanja u saboru tražili razgovor", govori.
Jedno od rješenja sad je unajmljivanje profesionalaca.
"Čuo sam da se počelo s tim, da zgrade vode ljudi koji tu ne žive. Imaju neko znanje, nude usluge, ljudi su to prihvatili... Čini mi se da će se sve više ići u tom smjeru. Neka ide profesionalizacija, ali treba vidjeti da se uvede nekakva certifikacija tih ljudi da ne bi dolazili oni koji nemaju potrebna znanja", zaključio je Vladanović.