VRLO popularna među slavnim osobama i običnim smrtnicima, ketogena dijeta može se pohvaliti brojnim prednostima za zdravlje i mršavljenje. Iako već i ptice na grani znaju za učinke ove dijete, koja se bazira na smanjenom unosu ugljikohidrata i visokom unosu masti, njene potencijalne opasnosti manje su poznate.
Jedna od njih je da snižava šećer u krvi, zbog čega bi mogla biti opasna za osobe s dijabetesom tipa 1. Iako se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata općenito preporučuje dijabetičarima kao način upravljanja razinom šećera u krvi, keto dijeta može povećati rizik od epizoda hipoglikemije (niskog šećera u krvi), otkrila je studija iz 2018. godine.
U nastavku otkrivamo još četiri moguće opasnosti ovog režima prehrane.
Keto dijeta bazira se na drastičnom smanjenju ugljikohidrata, odnosno na manje od 50 grama dnevno. Tijelo tada postiže ketozu, stanje u kojem energiju crpi iz masti, a ne ugljikohidrata, budući da oni nisu prisutni u tijelu.
"Kad se to dogodi, vaše tijelo postaje nevjerojatno učinkovito u sagorijevanju masti radi dobivanja energije. Također pretvara masti u ketone u jetri, koji mogu opskrbiti mozak energijom", pojašnjava Healthline.
Međutim, prilagodba na ketozu može u nekim slučajevima dovesti do simptoma sličnih gripi.
"To uključuje glavobolju, vrtoglavicu, umor, mučninu i zatvor. Stanje će potrajati dok tijelo iscrpi zalihe ugljikohidrata i prebaci se na ketozu, odnosno korištenje masti kao primarnog izvora energije", pojašnjavaju stručnjaci.
Keto dijeta zahtijeva izbacivanje raznih namirnica s jelovnika, a to znači i vlakana jer brojne namirnice koje njima obiluju ujedno sadržavaju i ugljikohidrate, čiji je unos ograničen.
Nedostatak vlakana može izazvati probavne tegobe, uključujući zatvor. Također može imati negativan utjecaj na crijevnu floru - korisne bakterije u crijevima koje pomažu razgraditi hranu i regulirati vaš imunološki sustav.
Ograničavanje unosa određenih namirnica može otežati podmirivanje dnevnih potreba za vitaminima i mineralima. Budući da keto dijeta eliminira voće, cjelovite žitarice i mahunarke, možda neće osigurati dovoljne količine kalcija, vitamina D, magnezija i fosfora.
Zato liječnici ljudima koji se odlučuju na keto dijetu preporučuju dodatke prehrani svih glavnih minerala i vitamina, poput kalija, natrija, magnezija, kalcija, omega-3 masnih kiselina i vitamina B, C i E, piše Healthline.
Keto dijeta temelji se na konzumaciji proteina i masti životinjskog podrijetla, poput mesa, jaja i sira. Međutim, upravo su to vrste hrane koje mogu uzrokovati stres bubrezima, povećavajući rizik od bubrežnih kamenaca.
"To je zato što prekomjeran unos namirnica životinjskog porijekla može uzrokovati da vaša krv i urin postanu kiseliji, što dovodi do povećanog izlučivanja kalcija u mokraći", navodi Healthline, citirajući par studija objavljenih 2017. i 2010. godine.
Istraživanja su također pokazala da keto dijeta može smanjiti količinu citrata korisnog za bubrege u urinu, koji se veže s kalcijem, sprječavajući stvaranje bubrežnih kamenaca.
Konačno, konzumacija namirnica životinjskog porijekla može uzrokovati nakupljanje kiseline u krvi, što dovodi ljude s kroničnom bubrežnom bolešću u rizik od acidoze.