Srčani udari su najčešći kod osoba starijih od 65 godina, ali to ne znači da ste sigurni sve do mirovine. Posljednjih godina zabilježen je zabrinjavajući porast slučajeva srčanih udara kod mlađih odraslih osoba, posebno onih mlađih od 45 godina. Upravo zato je ključno obratiti pažnju na prve znakove upozorenja i voditi računa o zdravom načinu života u svakoj životnoj fazi. Kardiologinja Hannah Rosenblum istaknula je simptome na koje treba pripaziti u 40-ima, 50-ima i 60-ima.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2020. godine umrlo 22.886 osoba, odnosno 40.1% ukupno umrlih. Američka udruga za srce upozorava da će čak 61% odraslih osoba u sljedećih 30 godina razviti neki oblik kardiovaskularne bolesti, posebno zbog sve raširenije hipertenzije, dijabetesa i pretilosti.
"Osobe u dobi od 40 do 60 godina mogu biti pod rizikom od razvoja srčanih bolesti čak i ako trenutačno nemaju simptome", naglašava dr. Rosenblum. "Ključno je pridržavati se prehrane zdrave za srce, što znači smanjiti unos masti, šećera i soli, te nastojati imati barem 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti."
Nakon 40. godine, promjene u tjelesnoj izdržljivosti mogu biti rani pokazatelj problema sa srcem. "Ako ste prije bez problema trčali pet kilometara, a sada primjećujete da vam nedostaje daha ili osjećate bol u prsima tijekom vježbanja, trebali biste posjetiti kardiologa", savjetuje dr. Rosenblum.
Redovita tjelesna aktivnost ključna je za zdravlje srca jer jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju, snižava kolesterol i pomaže u održavanju zdrave tjelesne mase. Prema službenim smjernicama za tjelesnu aktivnost, odrasli bi trebali ciljati na 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, uz dva dana treninga snage. Osim koristi za srce, vježbanje poboljšava i kognitivne funkcije, pamćenje, raspoloženje i smanjuje stres.
Iako redovita tjelovježba i zdrava prehrana mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti, određene navike taj rizik značajno povećavaju. Pušenje, prekomjeran unos šećera i nekontrolirani bijes mogu ozbiljno ugroziti zdravlje srca.
"Pušači imaju gotovo dvostruko veće šanse za srčani udar u usporedbi s nepušačima", upozorava dr. Rosenblum. Uz prestanak pušenja i smanjenje unosa šećera, važno je redovito provjeravati krvni tlak, kolesterol i razinu šećera u krvi kako bi se na vrijeme uočili potencijalni problemi.
Za žene u ovoj dobnoj skupini rizik se dodatno mijenja tijekom menopauze zbog hormonskih oscilacija. "Tijekom menopauze raste rizik od visokog krvnog tlaka i povećane razine kolesterola, pa je ključno redovito provjeravati ove vrijednosti", ističe dr. Rosenblum.
Čak 45% žena starijih od 20 godina živi s nekim oblikom kardiovaskularne bolesti. Osim toga, specifični rizični faktori za žene uključuju menstrualnu povijest, komplikacije u trudnoći, anksioznost, depresiju i povećan rizik povezan s određenim tretmanima za rak dojke i reumatske bolesti.
Ako u obitelji postoji povijest srčanih udara ili moždanog udara, kod muškaraca prije 55. godine ili kod žena prije 65. godine, preporučuje se posjet kardiologu radi dodatnih pretraga i, ako je potrebno, preventivne terapije.
Iako se bol u prsima najčešće povezuje sa srčanim udarom, dr. Guruprasad Srinivas upozorava da neki simptomi mogu biti atipični. To uključuje zubobolju, mučninu, probavne smetnje, pojačano znojenje, umor, a najopasniji simptom može biti potpuni izostanak simptoma. Takozvani "tihi" srčani udar može se otkriti samo putem medicinskih pretraga poput EKG-a, testa opterećenja ili ehokardiograma, što dodatno naglašava važnost redovitih pregleda i praćenja zdravlja srca.