PREMDA se velik broj ljudi nastoji držati zdravih navika, postoje neke loše navike koje nesvjesno radi većina njih. Dr. Jacob Hascalovici objašnjava za Eat This, Not That koje su to navike i zašto bi ih trebali promijeniti što prije.
Dopuštate da vam nevažne stvari oduzimaju vrijeme
Dr. Hascalovici kaže: "Stručnjaci nam kažu da su kvalitetno opuštanje i konstruktivno sanjarenje zapravo dobri za naše raspoloženje i kreativnost. Ako se upustite u 'lako' opuštanje koje uključuje sate surfanja internetom, telefoniranje, korištenje brojnih aplikacija, kupovinu ili igranje igrica, možete izgubiti pojam o vremenu i propustiti priliku da budete istinski prisutni u svakodnevnim događanjima. Mnogi od nas to rade, ali ako ne preuzmete svjesnu kontrolu nad svojim vremenom, gubit ćete vrijeme, a nećete se uspjeti opustiti niti odmoriti.”
Ne pravite pauzu svakih 45-90 minuta
"Kada naporno radite na poslu, možda ćete zaboraviti da ste u nepravilnom položaju, da se ne krećete i da vam razina stresa raste", kaže dr. Hascalovici. "Dobro držanje je važno, ali je važno i promijeniti položaj svako toliko. Redovite pauze mogu pomoći vašim mišićima i općenitoj fleksibilnosti tijela, poboljšati cirkulaciju i pomoći vam da se bolje koncentrirate. Griješite ako mislite da pauze ometaju vašu produktivnost. Potrebne su vam. Postavite alarm na svakih 90 minuta da vas podsjeti da napravite pauzu i primijetit ćete napredak."
Ne spavate dovoljno
Dr. Hascalovici kaže: "Spavanje ponekad može izgledati kao gubljenje vremena. Nauštrb dobrog sna pogledat ćete još jednu epizodu serije, ponoviti pripremu za sutrašnji projekt ili pospremiti po kući dok djeca spavaju. Ipak, loš san dovodi do nakupljanja suvišnih kilograma, manje produktivnosti i koncentracije, depresivnosti i još mnogo toga."
Ne slušate druge
"Premda se ova loša navika ne pojavljuje često na ovakvim popisima, relativno je uobičajena. Mnogi od nas jednostavno ne posvećuju dovoljno vremena da slušaju svoje bližnje. Umjesto toga, razmišljaju o tome što će reći kad ih konačno dođe red da vode glavnu riječ, prekidaju, upuštaju se u monologe ili obavljaju više zadataka dok im netko nastoji nešto reći. Ovo vjerojatno ne čine namjerno."
Jedenje uz distrakcije
Dr. Hascalovici kaže: "Često jedemo dok smo rastreseni ili u žurbi. To može dovesti do nekih posljedica: oduzima vam priliku da stvarno uživate u hrani i dovodi vas u veći rizik od prejedanja.
Puštate da se obveze gomilaju
“Svi to radimo s vremena na vrijeme”, naglašava dr. Haskalovici. "Bacamo poštu na hrpu, bacamo odjeću preko stolice, gomilamo previše stvari na popisu obveza i jednostavno ne vodimo računa o malim stvarima. Ako bismo odvojili nekoliko trenutaka za obavljanje dosadnih zadataka, osjećali bismo se pribraniji i lakše bismo se mogli koncentrirati."