Jeste li se ikada probudili, a osjećaj umora i pospanosti vas prati kao da uopće niste spavali? Mnogi od nas misle da će se nakon osam sati sna probuditi potpuno osvježeni, no stvarnost često nije takva. Čini se kao da postoje nevidljive prepreke između nas i odmornog jutra. Prema istraživanjima iz područja neuroznanosti, postoji nekoliko glavnih razloga zbog kojih se osjećamo pospano čak i nakon prospavane noći, a dobra vijest je da su mnogi od tih uzroka rješivi.
1. Neurobiološki uzrok - adenozin i umor
Ako ste se ikada probudili s osjećajem da ste i dalje pospani, možda ste se zapitali zašto se to događa. Prema psihologu Garyju L. Wenku, razlog leži u neurobiološkim procesima tijekom REM faze sna. U REM fazi vaša je moždana aktivnost pojačana, a time i potrošnja energije (molekule ATP) koja u sebi sadrži adenozin. Visoka razina adenozina, povezana s potrošnjom energije u snu, može izazvati jutarnju pospanost. Jedan od najbržih načina za borbu protiv toga? Kava – ona može blokirati učinke adenozina.
2. Spavate li sami ili s partnerom?
Istraživanja pokazuju da kvaliteta sna može ovisiti o tome spava li osoba sama ili s partnerom. Kod žena prisutnost muškarca u krevetu može narušiti kvalitetu sna, dok su muškarci skloniji bolje spavati u društvu, čak i ako se radi o povremenim smetnjama. Kod žena kvaliteta sna popravlja se samo ako dođe do seksualnog kontakta prije spavanja, no čak i tada može biti narušena objektivna ravnoteža REM i ne-REM sna.
3. Kasni odlasci na spavanje
Mnogi ljudi idu spavati prekasno jer im je jednostavno lakše zaspati kasnije nego ranije. Naše biološko unutarnje vrijeme ima tendenciju prema 25-satnom ciklusu, što otežava usklađivanje s 24-satnim danom. Studije pokazuju da oni koji kasno liježu češće pate od loše kvalitete sna, tjeskobe i problema s koncentracijom. Osim toga, istraživanja su otkrila da kasni odlasci na spavanje mogu biti povezani sa smanjenjem volumena hipokampusa, što može negativno utjecati na pamćenje.
4. Prazan želudac prije spavanja
Ponekad hrana može biti ključ dobrog sna. Studija sugerira da konzumacija nečeg slatkog prije spavanja može pomoći inducirati pospanost jer povišena razina šećera u krvi aktivira neurone odgovorne za osjećaj pospanosti. Takvi neuroni reagiraju na šećer izravno, zbog čega možemo osjetiti potrebu za snom nakon obilnog obroka.
Nedostatak sna može izazvati emocionalnu nestabilnost i smanjiti sposobnost koncentracije. Također, može dovesti do opasnih efekata poput halucinacija i problema s donošenjem odluka. Nedostatak sna povezan je s rizikom od autoimunih poremećaja, depresije, pa čak i demencije jer san igra važnu ulogu u čišćenju mozga od toksina koji se s godinama nakupljaju.