TRADICIONALNI 19. Međunarodni pčelarski sajam otvoren je u subotu u Gudovcu, pored Bjelovara, a ove je godine okupio više od stotinu izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Tijekom dvodnevnog sajma na više od deset tisuća četvornih metara izložbenog prostora posjetitelji se na jednom mjestu mogu upoznati s najvećom izložbeno-prodajnom ponudom pčelarske opreme i strojeva, meda i svih vrsta pčelinjih proizvoda.
Gužve na blagajnama bilježile su se od samog otvorenja u devet sati ujutro, dok je svečanost službenog otvorenja održana sat vremena kasnije. Zlatko Salaj, direktor bjelovarskog sajma, poželio je dobrodošlicu posjetiteljima i izlagačima na, kako je rekao, najveći specijalizirani sajam pčelarstva u regiji.
Jedan od glavnih motiva za putovanje do Gudovca pčelarima predstavlja upoznavanje s novitetima u pčelarstvu, posebice kada je riječ o novim tehnologijama, a tu su i uvijek atraktivna i vrlo posjećena stručna predavanja koja se ove godine fokusiraju na mjere zaštite pčela od trovanja, gorući problem prije svake proljetne ispaše.
Pčelarima prijete klimatske promjene, pesticidi i uvoz patvorina
Hrvatskim pčelarima kamen spoticanja su klimatske promjene, nesavjesno tretiranje voća i povrća kemikalijama te uvoz patvorina, kaže predsjednik Pčelarske udruge Lipa iz Koprivnice Ivan Marčec. Na pčelarstvo u Hrvatskoj danas utječe nekoliko čimbenika koji će odrediti njegovu budućnost. Među najznačajnijim faktorima jest globalno zatopljenje, dodaje.
Upozorava da najavljeno zatopljenje može potaknuti maticu da započne stvarati novo leglo. Nakon toga vrlo vjerojatno će zahladnjeti, uz neizbježne gubitke pčela.
"O tome se malo govori, ali pčele, koje su važan čimbenik ekosustava, izrazito su osjetljive na klimatske promjene", govori.
Drugi faktor koji prijeti pčelama i općenito pčelarstvu jest nesavjesno korištenja preparata za zaštitu bilja. Kao primjer Marčec navodi prskanje uljane repice, zbog čega su međimurski pčelari prošle godine imali ogromne gubitke. Podravina se takvoj pojavi, na sreću, izmakla.
Osim toga, danas je točno propisano kojim sredstvima je dozvoljeno tretirati bilje, a nekad se išlo čak u Srbiju po kemijska sredstva koja su štetila pčelama. Ipak, apelira na voćare i poljoprivrednike, da prskaju voćke i drugo bilje u večernjim satima, a ne tijekom dana, kad pčele uzimaju pelud s cvjetova.
Prijetnja nekvalitetnog uvoza
Hrvatskom pčelarstvu uvelike prijeti i uvoz nekvalitetnog meda iz Kine te u posljednje vrijeme iz Ukrajine. Taj med nije ni kopija onoga koji možete dobiti direktno od svog provjerenog pčelara. Uvozni se nerijetko miješa sa šećerom i koječim drugim.
Dodaje kako veliki otkupljivači nerijetko otkupljuju med od hrvatskih pčelara te ga miješaju s uvoznim. Cijena mu je 1.70 eura po kilogramu, a takva mješavina ima umanjenu hranjivu i ljekovitu vrijednost.
Prvi čovjek Pčelarske udruge Lipa preporučuje konzumentima meda da pronađu kvalitetnog pčelara i direktno od njega kupuju pčelinje proizvode. No, prije toga se valja dobro raspitati o kvaliteti proizvođača jer i među pčelarima ima onih koji valjaju i onih koji "fušaju". Druga je opcija kupnja meda s posebno označenom staklenkom koja garantira da je riječ o medu s hrvatskih pašnjaka.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet kaže da su 2022. godine uvezene tri tisuće tona meda, najviše iz Španjolske, oko tisuću tona. Slijede Njemačka, Poljska i Kina s po 500 tona, no Kocet smatra da je sav taj med ustvari došao iz Kine.
"Na razini Europske unije 46 posto meda je sumnjive kvalitete, a najveći problem su mješavine meda jer, ako je u mješavini do 50 posto patvorenog meda, to je jako teško utvrditi analizom. Smatramo da velika količina meda koja ulazi na naše tržište nije pravi med", istaknuo je Kocet.
Hrvatski pčelari stoga se zalažu za to da na svakoj teglici meda piše odakle dolazi, što je praksa koja je u Hrvatskoj uvedena još 2018. godine. Kocet dodaje da se domaća godišnja proizvodnja meda, ovisno o godini, kreće od pet do deset tisuća tona.