Time: Osmomjesečne bebe prepoznaju loše ponašanje i nastoje ga kazniti

Foto: Unsplash

LJUDSKA bića ponekad su divlja, ali smo istovremeno i izrazito moralni, s razvijenim osjećajem za dobro i loše, zločin i posljedice. Nekoliko stvari dobro ilustrira našu praksu kažnjavanja treće strane, odnosno izricanje kazni za one koji nam nisu učinili nikakvu osobnu štetu. Najbolji primjer su suci i, u nekim zemljama, porotnici, koji kažnjavanju počinitelje koji su učinili nepravdu nekom drugom.

Instinkt za kažnjavanjem trećih strana pojavljuje se rano u životu. Primjerice, kada dijete vrtićke dobi uoči da je njegov vršnjak uzeo igračku drugom djetetu, prepoznat će to. Prema studiji objavljenoj u lipnju u časopisu Nature Human Behavior, kažnjavanje trećih strana može početi kod beba već u dobi od osam mjeseci. Istraživači sa Sveučilišta u Osaki i Ženskog sveučilišta Otsuma u Japanu kažu da je to dokaz da je moralnost možda urođena.

Budući da je nemoguće znati što se događa u glavi bebe koja još ne govori, studija je uključila 24 osmomjesečne bebe tako da su im pustili jednostavnu videoigru. Ekranom su se kretali kvadrati s ucrtanim očima. Ako su bebe dovoljno dugo zadržale pogled na jednoj figuri, kvadratu bi padale oči i zgnječile ga.

Nakon što su bebe naučile tu značajku videoigre, istraživači su zakomplicirali stvar. Dok su bebe gledale, jedan od kvadrata povremeno bi se loše ponašao - sudarao se s ostalim i gurao ih u rub ekrana. Nakon nekoliko takvih incidenata bebe su počele reagirati. Njih 75 posto usmjerilo je pogled na počinitelja i zadržalo ga tamo sve dok kvadrat ne bi pao s vrha ekrana i uništio zločestog počinitelja. Drugim riječima, to je bila kazna za njegovo loše ponašanje, piše Time.

"Rezultati su iznenađujući. Otkrili smo da je nedonoščad odlučila kazniti antisocijalnog agresora usmjeravajući pogled prema agresoru", komentirao je glavni autor studije Yasushiro Kanakogi.

Postoji i tumačenje da bebe nisu pokušavale kazniti agresora, već im je pogled bio privučen jer je to bio najaktivniji kvadrat na ekranu. Kako bi provjerili tu teoriju, istraživači su angažirali još 24 bebe iste dobi. Kvadrat je i dalje padao na agresora, ali polako i bezopasno. U tim uvjetima bebe su mnogo manje zurile u počinitelja, a broj onih koje su zadržale pogled na počinitelju pao je na 50 posto ili manje.

Istraživači vjeruju da rezultati upućuju na vjerojatnost da se kažnjavanje treće strane manje uči nego što se razvija, što je dio univerzalne moralne gramatike za koju mnogi psiholozi i etičari vjeruju da se ljudi s njome rađaju.

"Promatranje ovog ponašanja kod vrlo male djece ukazuje na to da su ljudi tijekom evolucije možda stekli sklonosti prema moralnom ponašanju. Konkretno, kažnjavanje antisocijalnog ponašanja moglo je evoluirati kao važan element ljudske suradnje", dodao je Kanakogi.