Bivša HDZ-ovka Martina Dalić ponudila konkretan plan rezova koji bi mnoge ostavio bez dužnosničkog statusa

Foto: Hina

BIVŠA HDZ-ova, sada nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić ponudila je zakonska rješenja za smanjenje broja državnih dužnosnika i hijerarhijskih razina u državnoj i javnoj upravi koja se popunjavaju političkim imenovanjima.

Pomoćnici ministara u 20 ministarstava, glavni ravnatelj policije, ravnatelji porezne i carinske uprave, ravnatelji državnih upravnih organizacija, zamjenik glavnog tajnika Vlade, svi bi oni ostali bez dužnosničkog statusa. Isto bi se dogodilo i pomoćnicima ravnatelja zavoda za zapošljavanje, za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje, ravnatelju središnjeg registra osiguranika te ravnatelju i zamjeniku ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.

Politički bi se u ministarstva imenovali samo ministar i zamjenik ministra. Dužnosnička radna mjesta pretvorila bi se u službenička i popunjavala javnim natječajem čiji bi se rezultati, kao i lista deset najbolje plasiranih kandidata, objavili na internetskim stranicama tijela koje je natječaj raspisalo. Dogodi li se da dužnosnik čiji je status promijenjen ne udovolji uvjetima natječaja i ne bude ponovo imenovan na službeničko radno mjesto, Vlada bi ga razriješila.

Takva rješenja Dalić nudi kroz izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a predlaže da na snagu stupe već s počekom 2015.

Ističe da se time otvara mogućnost ušteda u državnoj blagajni, no ne navodi o kojim se uštedama radi.

"Institucionalna memorija"

Martina Dalić isto tvrdi i u prijedlogu izmjena Zakon o državnim službenicima, koji 'prati' ranije spomenuti prijedlog, a po kojem bi se sa četiri na pet godina produljio mandat državnih službenika koje imenuje Vlada.

Radi se, primjerice, o glavnim tajnicima ministarstva i državnih ureda, glavnom državnom rizničaru, ravnateljima porezne i carinske uprave itd.

Produljenjem mandata, tumači zastupnica, želi se osigurati kontinuitet i stabilnost državne službe i očuvati 'institucionalna memorija' kod političkih promjena. Tvrdi da je u procesu pristupanja u članstvo EU, Hrvatska napravila iskorak u depolitizaciji i profesionalnosti uprave između ostalog i smanjivanjem broja imenovanih dužnosnika. Međutim, nakon parlamentarnih izbora 2011. taj je proces prekinut, a broj političkih imenovanja bitno povećan.

Te su promjene imale vrlo negativne rezultate jer je izgubljen značajan dio 'institucionalne memorije' , iskustava i znanja stečenih u procesu pregovora. Rezultati se vide ne samo u općem pogoršanju ekonomskog stanja već i brojnim pogrešnim odlukama Vlade, odlukama i zakonima koje je poništio Ustavni sud kao i u brojnim skandalima vezanim uz sukob interesa pojedinih državnih dužnosnika, upozorava zastupnica Dalić.