Udruga Franak: HNB je izravno rušio monetarni suverenitet Hrvatske

Foto: Hina

"DANAS otvaramo ovu konferenciju s tužnom vijesti o samoubojstvu čovjeka zbog kredita u švicarskim francima. Pitamo se hoće li itko od nadležnih institucija, koje su odgovorne za stanje u kojem se građani osjećaju napušteno i izigrano, reagirati na ovakve nedopustive situacije. Udruga Franak izražava duboku sućut obitelji i bližnjima", rekao je Ivan Kontrec otvarajući dvodnevnu stručnu konferenciju Udruge Franak.

Profesor Lovrinović osvrnuo se na trenutak kada je švicarski franak naglo porastao prvi put u 2011. godini i napomenuo da su banke od tada do 2015. godine zaradile ukupno oko 13 milijardi kuna nepravedno naplaćujući veći iznos dužnicima. Posljedice su se odrazile i na nacionalnu ekonomiju jer je ljudima koji su dužni smanjen njihov raspoloživi dohodak, a posljedica je erozija srednjeg sloja čija kupovna moć slabi. Upozorava i na moguću sličnu situaciju s kreditima u eurima jer je euro već 20 godina nerealan i poziva da se sve više govori o onome što čeka korisnike kredita u eurima za godinu ili dvije.

Najveći krivac HNB

Lovrinović kao najvećeg krivca izdvaja Hrvatsku narodnu banku: "Kada se neki proizvod želi pustiti na tržište, onda ga mora netko certificirati, od automobila do prehrambenog artikla, pa i bankarskog proizvoda. HNB se nije oglasila te je pustila taj proizvod na tržište, a rezultati tog propusta su jasni. Zbog svog načina poslovanja, HNB je izravno rušila monetarni suverenitet Hrvatske", izjavio je Lovrinović. Dodaje kako banke nisu imale sirovine, pa su se obraćale bankama majkama i uzimale devizne kredite te ih onda prodavale HNB-u, a tek potom bi se stvarao hrvatski novac. "Središnja banka nije obavila svoju temeljnu misiju, već je ona najveća mjenjačnica u Republici Hrvatskoj te neće biti promjene bez reforme monetarnog sustava", ocijenio je Lovrinović.

Broker Niko Delić osvrnuo se na saborsku sjednicu na kojoj je Udruga Franak sudjelovala u srijedu.

"Udruga Franak predložila je gotovo rješenje institucijama koje ne bi išlo na teret poreznih obveznika, a predano je prije dva mjeseca predsjedniku Saborskog odbora za financije i državni proračun za koje nismo dobili nikakav odgovor. Sjednica u srijedu bila je predstava za javnost na koju su pozvali novinare kako bi pokazali da oni nešto rade po tom pitanju. Usudim se reći da se velika energija ulaže da se ovaj problem uopće ne riješi", smatra Delić.

"Rezultat ove recesije je gubitak 20.000 obrta, 50.000 radnih mjesta, a 23.000 obrtnika u blokadi. Zbog toga, Hrvatska obrtnička komora podržava sve napore Udruge Franak i suosjeća s građanima i sa svojim članovima", izjavio je šef pravne službe Hrvatske obrtničke komore Krešimir Jušić. Također je naglasio kako su obrtnici, koji su korisnici kredita u švicarskim francima, u zaista nepovoljnom položaju jer obrtnik samostalno zarađuje svoj dohodak te ga je zbog toga potrebno zaštititi na tržištu.

"Bankarski kartel"

Dominik Vuletić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je kako Hrvatska narodna banka od 2013. godine nije isključivi regulator tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru u Hrvatskoj, već su uz njega regulatori i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te Europska komisija putem Opće uprave za zaštitu tržišnog natjecanja. Dodaje kako su prema Ugovoru o funkcioniranju EU i Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja zabranjeni sporazumi između poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje. Pokazujući tekst na internetskoj stranici Hrvatske udruge banaka: "Banke članice HUB-a su prije donošenja ove dopune ZPK iskazale jasnu spremnost preuzeti puni financijski teret zadnjeg povećanja tečaja švicarskog franka u razdoblju od tri do šest mjeseci, koji je razumno, potrebno i dostatno razdoblje za definiranje dobro uravnoteženog i trajnog rješenja...", Vuletić se pritom pita radi li se ovdje o udruženju poduzetnika koje definira skupa cijene i zajedno nastupa u pregovorima te napominje kako bi banke jedna drugoj trebala biti konkurencija.

Sudski vještak Davor Banović osvrnuo se na Zakon o obveznim odnosima prema kojem je zabranjeno korištenje valutne klauzule, ukoliko je ona u suprotnosti sa samim novcem radi kojeg postoji. U slučaju devalvacije kune ili bilo koje druge nacionalne valute u odnosu na iskorišteni iznos novca, ta bi se valutna klauzula mogla primijeniti. "Istovremeno, i primjena valutne klauzule i ugovorne kamate, koja je povišena u odnosu na onu koja je inicijalno ugovorena, smatram da apsolutno postoji nejednakost činidbi sa strane davatelja i korisnika kredita. Ljudi su, nažalost, primorani početi učiti o izračunu kamata, metodi jednakih anuiteta, metodi otplatnih kvota, linearnim te složenim izračunima umjesto da provode svoje slobodno vrijeme sa svojim obiteljima i prijateljima", rekao je Banović.