"Zbog `Lex Perkovića` nam prijete kazne u milijunima eura, Hrvati zaslužuju bolju budućnost u EU"

Foto: Goran Mehkek/Cropix

ZBOG odluke Vlade o ograničenju europskog uhidbenog naloga, zakona kolokvijalno nazvanog "Lex Perković" jer onemogućuje izručenje Josipa Perkovića kojeg Njemačka traži zbog udbaškog ubojstva, prijete nam milijunske kazne, upozoravaju iz Hrvatske udruge javnih ovršitelja (HUJO).

"Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, trenutna hrvatska Vlada i saborska većina će s 1. srpnja 2013. još jednom, nakon protuustavnog ukidanja hrvatske javnoovršiteljske službe, teško prekršiti međunarodni Ugovor o pristupanju RH EU, ali i čl. 9. st. 2. i čl. 141. Ustava RH.

Čl. 9. st. 2. Ustava RH, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. temeljem čl. 152. hrvatskog Ustava, propisano je: "Državljanin Republike Hrvatske (...) ne može biti izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaji donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije".

Europski uhidbeni nalozi koje će Republika Hrvatska primati od 1. srpnja 2013. izdaju se i provode u skladu s odredbama Okvirne odluke Europskog vijeća o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica EU, od 13. lipnja 2002., koja je dio pravne stečevine EU. Republika Hrvatska se na poštivanje Odluke u cijelosti i bez ikakvih izmjena od 1. srpnja 2013., osim u čl. 9. st. 2. Ustava RH, obvezala i u čl. 3. st. 1. Akta o uvjetima pristupanja RH EU, koji će, kao sastavni dio međunarodnog Ugovora o pristupanju RH EU, stupiti na snagu 1. srpnja 2013. temeljem čl. 1. st. 3. i čl. 3. st. 3. Ugovora o pristupanju i po pravnoj snazi biti iznad Zakona temeljem čl. 141. Ustava RH.

Budući da je Zakon u svim dijelovima kojima se ograničava primjena Odluke protuustavan, svaka fizička i pravna osoba moći će Ustavnom sudu RH podnijeti prijedlog za ocjenu njegove ustavnosti i ukidanje, ali i, što će biti puno brže riješeno od prijedloga, jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora i predsjednik RH moći će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti i ukidanje Zakona, koji postupak će Ustavni sud RH moći pokrenuti i po službenoj dužnosti, bez ikakvog prijedloga i zahtjeva (čl. 35. i 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH).

Pored toga, svaka druga država članica EU i Europska komisija moći će od 1. srpnja 2013. pokrenuti postupak pred Europskim sudom pravde u Luksemburgu radi utvrđivanja povrede Ugovora o pristupanju RH EU i izricanja RH visokih novčanih kazni u milijunima eura, koje će u konačnici platiti hrvatski porezni obveznici (čl. 258. do 260. Ugovora o funkcioniranju EU).

Hrvatska država i građani, koji su od stjecanja nezavisnosti 1991. pa do danas prošli težak i mukotrpan put, ispunjen brojnim ljudskim i materijalnim žrtvama i odricanjima, zaslužuju bolju budućnost unutar Europske unije i ljude koji će ih u nju voditi promičući pritom opće hrvatske interese i vladavinu prava kao jedan od osnovnih europskih i svjetskih demokratskih standarda, a ne partikularne interese pojedinih interesnih skupina i pojedinaca, kao što je to sada slučaj.

Kako bi se to što prije ostvarilo, hrvatskim građanima i pravnim osobama ovime upućujemo apel da nakon 1. srpnja 2013. pokrenu postupak prikupljanja potpisa za raspisivanje državnog referenduma o potrebi održavanja prijevremenih izbora za Hrvatski sabor do kraja 2013., u kojem bi aktivno sudjelovala i naša udruga", stoji u priopćenju kojeg potpisuje Vedran Vidmar, predsjednik Hrvatske udruge javnih ovršitelja (HUJO).