ANKETA Bogata Švicarska glasa o ukidanju javne televizije. Trebamo li mi ukinuti HRT?

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

ŠVICARCI se danas na referendumu izjašnjavaju o ukidanju televizijske pristojbe, što bi moglo dovesti do nestanka jedine nacionalne radiotelevizije (SSR) koja emitira na četiri jezika. Većina je Švicaraca o toj popularnoj inicijativi koju je pokrenula mladež Liberalno-radikalne stranke već glasala dopisnim putem.

Ako se izjasne za ukidanje pretplate, to bi vrlo lako moglo značiti ukidanje tamošnje javne televizije SSR pa zapravo možemo reći da Švicarci odlučuju o opstanku svog HRT-a. Kada će Hrvate netko pitati žele li plaćati smeće koje se naziva javnom televizijom?

U Hrvatskoj nitko ne spominje ni smanjenje pretplate, a kamoli ukidanje HRT-a

Iako sve više ljudi u Hrvatskoj izražava snažno nezadovoljstvo radom HRT-a kao javne, a zapravo televizije trenutno vladajuće partije, nitko od političara više ne spominje ni smanjenje, a kamoli ukidanje pretplate. O ukidanju HRT-a da i ne govorimo.

 

U bogatoj Švicarskog eventualna referendumska odluka o ukidanju pretplate vjerojatno će značiti i ukidanje javne televizije. Televizijska pristojba u Švicarskoj, zemlji koja broji 8,4 milijuna stanovnika, jedna je od najskupljih u Europi i iznosi 392 eura. SSR će morati brzo prekinuti svoje aktivnosti ako glasači odluče ukinuti pristojbu, kazao je glasnogovornik Daniel Steiner.

"Bilo bi nemoguće bez pretplate u maloj četverojezičnoj zemlji poput Švicarske imati audiovizualnu ponudu koja bi makar djelomično ispunjavala uvjete javnog servisa kao sada", rekao je.

No u siromašnoj Hrvatskoj, čak i da neka vlast odluči ukinuti pristojbu ili da Hrvatima da o tome odluče na referendumu, to bi vjerojatno značilo samo promjenu načina financiranja loše i skupe televizije, što HRT jest prema svim kriterijima.

Naime, čak i da se ukine harač koji Hrvatima svakog mjeseca iz džepova izbije 80 kuna, preseljenje financiranja smeća koje HRT emitira u svom programu na teret državnog proračuna ne bi ništa riješilo. Naime, bez obzira na to što to hrvatski političari i uhljebi često vole zaboraviti, sve što se plaća iz proračuna plaćamo također mi.

Svake godine nam iz džepa izbiju 960 kuna


A HRT, gledali ga ili ne, plaćamo 960 kuna godišnje. Nemate televizor? Onda imate laptop ili radio u autu, a HRT će vam za to naplatiti pristojbu. I kroz prisilni namet, prema podacima iz 2017. godine, godišnje ubrati oko 1,2 milijarde kuna.

S druge strane, u nekim europskim zemljama, poput Španjolske, ona ne postoji, dok je u drugima poput Nizozemske ukinuta ili je pred potpunim nestankom, kao u Belgiji.

U Velikoj Britaniji pretplata postoji, ali iznosi oko 100 kn mjesečno. Kod nas, ponovimo, iznosi 80 kuna. Usporedimo li prosječne plaće Britanaca i plaće Hrvata, jednostavnom matematikom dolazimo to izračuna da je pretplata tamo najmanje tri puta jeftinija. I ne samo to - Britanci tim novcem plaćaju BBC, jedan od najkvalitetnijih medija na svijetu, a mi plaćamo negledljivi HRT.

U čemu se još hrvatski slučaj razlikuje od uređenih europskih zemalja? Državne televizije u civiliziranoj Europi ne smiju objavljivati reklame kako na njihovo uređivanje ne bi utjecali komercijalni interesi. Osim toga, kada su već dobili novac od pretplata, gledatelji imaju pravo gledati program neometan reklamama.

U Europi manje pretplate i prave javne televizije, u Hrvatskoj privatna televizija vladajuće partije

U civiliziranom dijelu Europe utjecaj političara na uređivačku politiku je minimalan i još uvijek se nastoji smanjiti. Primjerice, u Velikoj Britaniji postoji prijedlog da upravljačko tijelo BBC-ja biraju sami gledatelji koji plaćaju pristojbu. Osim toga, istraživanja su pokazala da su novinari u civiliziranoj Europi vrlo profesionalni i objektivni, odnosno da njihove političke preferencije uopće ne utječu na njihovu objektivnost u izvještavanju.


U Hrvatskoj javna televizija postoji radi vladajućih političara, a umjesto kao javni servis građana, HRT se ponaša kao privatna televizija stranke koja je u tom trenutku na vlasti. Koliko mogu srozati program već su mnogo puta pokazali, no čini se da su prošle godine ipak nadmašili sami sebe.

Svoju emisiju tako je svojevremeno dobio je notorni trash desničar Tihomir Dujmović (u međuvremenu je ukinuta). HRT je tu emisiju, koja je bila zapravo namijenjena divljenju Kolindi i HDZ-ovim političarima, podveo pod zabavni program. Svoj je prostor dobila i radikalna klerikalna desničarka Karolina Vidović Krišto koja svako jutro komentira dnevne novine, pa je tako nedavno ustvrdila da spolni odgoj ima jasne poveznice s pedofilijom.

Potpuno srozavanje programa, HRT više nitko ne gleda

Ukinuli su emisiju Hrvatska uživo, a umjesto nje postavili zabavno-mozaičnu emisiju koja je nedavno zabavno-mozaično predstavila čovjeka koji se pohvalio dječjom igračkom - figuricom Adolfa Hitlera - kao "genijalca".

Potpuno srozavanje programa odrazilo se naravno i na gledanost. Istraživanje gledanosti televizijskog programa, koje je prošle godine provela Agencija za elektroničke medije, pokazalo je da i RTL i Nova TV imaju veću gledanost od javne televizije.


Mjerenja gledanosti konstantno pokazuju da HRT ima lošiju gledanost od komercijalnih televizija. No, ako nas već prisiljavaju plaćati pretplatu za program koji ne gledamo, barem možemo biti sigurni da i našim novcem raspolažu, blago rečeno, katastrofalno.

Prošle je godine na HRT-u izbila velika afera vezana upravo uz trošenje našeg novca koji nam uzimaju pretplatom. Nadzorni odbor, na čelu kojeg je, da stvar bude bolja, bila bivša HDZ-ova čelnica odbora za kulturu Anja Šovagović Despot, upozorio je na moguće koruptivne radnje i nezakonite aktivnosti u poslovanju HRT-a.

Afere sa spornim nagodbama i ugovorima

Obratili su se Državnom uredu za reviziju od kojeg su tražili da detaljno ''pročešlja'' HRT-ove nabave audiovizualnih djela u 2015. i 2016. Izvješća o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, o sklapanjima izvansudskih nagodbi te o učinkovitosti javne nabave na HRT-u proslijedili su i DORH-u.

Ustanovili su da se nabavu audio-vizualnih djela od neovisnih proizvođača tijekom 2016. obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, a ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali su se i prije isteka roka za predaju prijava na javni poziv.

U to su vrijeme dužnost ravnatelja HRT-a obnašao Siniša Kovačić, kojeg je na to mjesto gurala desna HDZ-ova struja, a nakon njega Blago Markota.

Svega dan prije nego što je prestao obnašati dužnost v.d. ravnatelja HRT-a, Siniša Kovačić odobrio je izvansudsku nagodbu s Jadran filmom, prema kojoj Prisavlje mora financirati ekranizaciju romana spisateljice Marije Jurić Zagorke Grička vještica. Nakon Kovačića, došao je v.d. ravnatelja Blago Markota koji je opet neposredno prije okončanja svog mandata potpisao ugovor o nabavi televizijske dramske serije od šest nastavaka 'Grička vještica'.

Besramno trošenje našeg novca

Prema spornoj Kovačićevoj nagodbi, HRT je u snimanje Gričke vještice trebao uložiti golem novac - 1,5 milijuna kuna po epizodi. Nagodba je napravljena bez procjene rizičnosti ili mišljenja vještaka, a o njoj nije bio obaviješten ni nadzorni odbor. A upravo je nadzorni upozorio da je  2016. i 2017. sklopljeno čak 25 spornih nagodbi, nakon čega je ubrzo smijenjen.

No tu nije kraj besramnom trošenju našeg novca.

HRT je nedavno pozvao sve zainteresirane zaposlenike da se informiraju o mogućnosti odlasku s Prisavlja uz (bogate) otpremnine. Interes zaposlenika je bio, blago rečeno, ogroman.


Kako je doznao Index, broj zaposlenika koji uz otpremninu žele napustiti Prisavlje veći je od 500. Ako u obzir uzmemo da je zaposlenicima koji imaju pet do nepunih deset godina staža ponuđena najniža otpremnina u vrijednosti od 100 tisuća kuna, jednostavna računica govori da se u konačnici radi o enormno velikoj svoti novca.

Masne otpremnine i nova zapošljavanja

Da stvar bude još gora, tu govorimo "samo" o milijunskom trošku za 500-tinjak ljudi koji žele napustiti HRT. S obzirom na to da je u 2016. godini na HRT-u bilo zaposleno oko 2800 ljudi, jasno je da će HRT morati zaposliti još ljudi kako bi nadoknadio odlazak 500-tinjak zaposlenika.

Ako do novih zapošljavanja neće doći, onda to znači da HRT može funkcionirati jednako (loše) kao i dosad s 500 ljudi manje, a u tom slučaju se nameće pitanje - zbog čega je na HRT-u dosad uopće bilo zaposleno toliko ljudi?

Sukus priče je jednostavan - HRT vam prisilno svakog mjeseca uzima novac kako bi isplatio stare uhljebe i na njihova mjesta zaposlio nove. Ako ne želite platiti, budite bez brige - HRT ima rješenje i za to. Naime, HRT je nedavno objavio kako će zaposliti desetke novih uhljeba čiji će posao biti - utjerivanje neplaćenih pretplata kroz ovrhe.

U situaciji u kojoj je u Hrvatskoj 300.000 kućanstava već godinama blokirano zbog neplaćanja raznih računa, HRT aktivno pridonosi povećanju bijede u Hrvatskoj. I to je sve što morate znati o "javnoj televiziji" u Hrvatskoj.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.