JUČER je u Banskim dvorima predstavljena aplikacija Andrija, nazvana po ocu narodne medicine dr. Andriji Štamparu, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u Hrvatskoj.
Sada se postavlja pitanje o tome ugrožava li Andrija pravo na privatnost građana, naročito u širem kontekstu pandemije u kojoj je vlada Andreja Plenkovića pokušala po hitnom postupku promijeniti Zakon o elektroničkim komunikacijama kako bi omogućila vlastima praćenje svih mobitela građana u Hrvatskoj.
>> Plenković je preko koronavirusa htio doći do kraljevskih ovlasti. To je opasno
>> Vlada želi pratiti mobitele građana zbog epidemije. To je opasan udar na naša prava
Andrija bi trebao pomoći hrvatskim epidemiolozima i cijelom zdravstvenom sustavu u kontroli epidemije covida-19. U vremenu kada su liječnici opterećeniji nego inače, digitalni asistent može dovoljno brzo i učinkovito građanima pružiti aktualne informacije i preporuke, poručeno je na predstavljanju.
U prvom danu 30 tisuća građana koristilo Andriju. Svi su morali dati svoj broj telefona
Spomenutu aplikaciju je izradilo nekoliko hrvatskih IT tvrtki, a cijelu je akciju koordiniralo Ministarstvo uprave s ministrom Ivanom Malenicom na čelu. Malenica je jutros izjavio da se u sustav Andrija prijavilo već 30 tisuća građana te da je naročita korist ove aplikacije što rasterećuje epidemiološke službe koje dnevno primaju i do 50 tisuća poziva zabrinutih građana.
Epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar dr.sc. Branko Kolarić na HTV-u je ustvrdio da je “aplikacija sigurna i anonimna, da se ne skupljaju nikakvi podaci koji bi osobu mogli identificirati te da se putem aplikacije nikoga ne prati”. No, Kolarić je liječnik pa njegova uvjeravanja u vezi aplikacije ipak treba uzeti s dozom opreza.
Što je uopće Andrija?
Index se stoga za komentar obratio informatičkom stručnjaku Marku Rakaru, koji je za početak odgovorio na pitanje što je zapravo Andrija u tehničkom smislu.
“Andrija je chatbot, komad softvera koji je pretprogramiran da odgovara i simulira konverzaciju na temelju unaprijed pripremljenih pitanja, ključnih riječi i odgovora. To je u današnjem vremenu uobičajeni marketinški alat, koji uglavnom služi zato da se umanji količina upita prema ljudskim operaterima i to uglavnom u procesu prodaje neke usluge ili u inicijalnim koracima tehničke podrške”, ističe Rakar.
Njega zabrinjava što građani za pristup Andriji moraju dati svoj broj mobitela (jer Andrija radi samo pute WhatsAppa, popularne aplikacije koja ne funkcionira bez broja telefona), a dodatno se pokazalo da aplikacija u nekim slučajevima traži i lokaciju građana.
Rakar: Broj telefona je dovoljan za identifikaciju
“Teško je točno reći koje su implikacije na prava građana, ali je sasvim sigurno da taj softver, da bi uopće mogao funkcionirati, mora prikupiti od korisnika koji postavlja upit njegovu IP adresu i broj telefona, što je više nego dovoljno za identifikaciju bilo koje osobe. Chatbotovi se uobičajeno integriraju u web stranice ili na Facebook stranice kompanija, odabir da se iskoristi upravo WhatsApp nije nužno neuobičajen, ali je indikativan u kombinaciji s ostalim nastojanjima vlade da nametnu praćenje velikog broja građana putem njihovih mobilnih telefona. Korištenje WhatsAppa je nadalje zanimljivo jer je riječ o plaćenoj usluzi, dok chatbot na web stranicama, osim troška izrade same chatbot aplikacije, ne košta ništa. Tako da se može argumentirati da nije ni troškovno najoptimalniji odabir. Bilo bi zanimljivo saznati zašto je odabran upravo WhatsApp kao kanal jer je priča o toj odluci zasigurno zanimljiva”, objašnjava Rakar.
Chatbot se može napraviti i tako da odgovara na predvidljiva pitanja korisnika bez prethodnog traženja njihovih podataka, primjerice broja mobitela. Primjerice, na internetskim stranicama Fine se može komunicirati s chatbotom koji se predstavlja kao Finin virtualni asistent i nudi pomoć “oko pitanja vezanih za razmjenu elektroničkih računa”. Andrija je mogao na isti način biti dostupan npr. na stranici koronavirus.hr te bi se izbjeglo davanje svog broja mobitela ovoj aplikaciji.
Treba li vjerovati uvjeravanjima iz vlasti da je aplikacija Andrija anonimna?
“Ako vjerujete vladi kada nešto kaže, onda im svakako povjerujte i kada kažu da je aplikacija anonimna i da se nikoga ne prati. S druge strane, sasvim je sigurno da zbog zahtjeva tehnologije oni od vas prikupljaju cijeli niz podataka koji vrlo lako mogu poslužiti za vašu identifikaciju. Anonimnost na internetu de facto ne postoji, pa tako ni ovdje, samo nesposobnost državnog aparata nas štiti od zlouporabe prikupljenih podataka”, ističe Rakar.
On upozorava da “web stranica andrija.ai uopće ne posjeduje propisano upozorenje o kolačićima, da se na njoj ne navodi koji se podaci točno prikupljaju, tko ih obrađuje i upravlja zbirkom, tko njima ima pristupa ili koliko dugo će ti podaci biti pohranjeni, što su vjerojatno velike povrede cijelog niza zakona i europskih pravila. Ako te podatke morate istaknuti za videokameru koja nadgleda parking, pitanje je zašto to nije istaknuto i ovdje”.
Sud Europske unije: IP adresa je identificirajući osobni podatak
Rakar podsjeća i na presudu Suda Europske unije iz 2016. godine, u kojoj se navodi da je IP adresa za državu “identificirajući osobni podatak” te da bi se preko aplikacije Andrija hrvatska država mogla naoružati velikom količinom privatnih podataka građana.
S obzirom na dosadašnje tendencije Plenkovićeve vlade da si u pandemiji uzima sve veće ovlasti, tek treba razjasniti kakve bi sve posljedice mogla sa sobom povući ova aplikacija, iza koje je vlada stala sa svojom cijelom marketinškom mašinerijom, od svečanog predstavljanja u Banskim dvorima do promoviranja Andrije u emisijama HRT-a.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.