GOOGLE, najpopularniji search engine na svijetu, 15. veljače napravio je akviziciju koja je zbunila većinu svjetskih IT stručnjaka.
Svom tajnovitom ali nevjerojatno učinkovitom načinu indeksiranja weba, Google je dodao Pyra Labs-ov Blogger.com, site na kojem nekih 200,000 korisnika redovito objavljuje svoje online dnevnike ili skraćeno blogove.
Kao što događaju i pristoji, vijest o Google-ovoj kupnji Pyra Labsa prvi je objavio novinar Dan Gillmor na vlastitom web logu, a kasnije je informaciju potvrdio i Evan Williams, osnivač i donedavno jedini zaposlenik Pyra Labsa.
Williams nije htio precizirati detalje pogodbe, ali je izjavio kako će mu Google "omogućiti resurse za ostvarivanje svoje dugogodišnje vizije".
Uključuje li ta vizija dozvolu Google-u da osobne online dnevnike stotina tisuća korisnika Blogger.com-a koristi kao potencijalne izvore "vijesti", nije poznato.
Williams, koji također ima vlastiti web log, u najavi prodaje Pyra Labsa kaže kako je prodaja rezultat četveromjesečnih pregovora te kako financijski argument Googlea nije bio odlučujući faktor pri odluci o prodaji.
Osnivač Pyra Labsa dalje tvrdi kako Blogger neće imati povlaštenu poziciju kod Google-a u smislu prioriteta prikazivanja rezultata pretraživanja svih blogova (dakle ne samo onih Blogger.com-a).
Kolika je vrijednost blogova u informacijskom smislu, teško je procijeniti. Zbog često neprovjerenih informacija protkanih subjektivnim komentarima, osobnim predrasudama i glasinama kakve se objavljuju na blogovima, tvrdnje poput one kako će "zbog web logova čitatelji uskoro znati više od samih novinara" padaju u vodu.
Ipak, povećanjem broja relativno nepouzdanih izvora informacija povećava se i vjerojatnost nalaženja zanimljive i istinite vijesti i to s jednom bitnom prednošću - brzinom. Naime, web logovi se po definiciji često osvježavaju, a "izvještaj s lica mjesta" dodaje posebnu uzbudljivost potencijalno bitnoj vijesti.
Ma koliko god da su blogovi u prednosti nad konvecionalnim medijima u smislu neovisnosti o višim strukturama (npr. politici ili interesima velikih korporacija - vlasnika medija), toliko bi konvencionalni mediji trebali biti u prednosti nad online dnevnicima u smislu da im pristupate kao vjerodostojnim izvorima informacija.
Za pretpostaviti je da Google planira izvještajima svjetskih medija (GoogleNews) pridodati servis (GoogleBlog?) s pričama iz prve ruke, koje će pretraživač prikupljati iz ogromne baze korisnika Blogger.com-a. S druge strane, to su mogli i bez da je Blogger u njihovim rukama. U čemu je onda stvar?
Mišljenja o Googleovoj akviziciji Blogger.com-a variraju, pa se tako javljaju i glasovi koji tvrde da je ovo početak propasti Googlea - i to zbog početka pretvaranja najmoćnijeg alata za pretraživanje Interneta u portal, "unaprijed osuđen na propast" (sjeća li se netko Altaviste?). No Google nije Altavista, a prije dvije godine slične stvari izjavljivane su kada je Google kupio Deja.com (današnji Google Groups).
Google zna od čega bolujete
No, ima i onih koji tvrde da je Google "kupnjom osobnih stavova" nekoliko stotina tisuća pojedinaca, napravio još jedan korak u smjeru u kojem se odavno kreće.
Prosječnom surferu malo je poznato da Google od svih svojih korisnika prikuplja informacije o IP adresi i web browseru, datumu i vremenu pretrage, te termin koji je korisnik tražio.
To nije sve. Google postavlja takozvani "tracking cookie" na vaše računalo, koji prikuplja gore navedene informacije svaki put kad koristite Google-ovu tražilicu.
Google-ov cookie programiran je tako da ističe tek 2038-e godine, što teoretski znači da Google može za svakog korisnika napraviti profil baziran na informacijama prikupljanim u gotovo pola stoljeća: od toga za koju momčad navijate i tko su vam omiljeni političari, praktički do toga kad su vas počeli mučiti problemi s impotencijom.
Uzme li se u obzir enorman broj korisnika Google-ovih servisa, vjerojatno nema velike marketinške tvrtke koja ne bi odlično platila barem mali dio te baze podataka. A američka vlada?
Google nikad nije obznanio što sa svim tim podacima rade i proslijeđuju li ih Vladi.
Da stvar bude zanimljivija, jedan od glavnih Google-ovih programera je Matt Cutts, biši zaposlenik američke objavještajne službe NSA (National Security Agency), a u siječnju 2000. Google je objavio oglas kojim su tražili programere sa sličnim kvalifikacijama.
Google trenutno pretražuje 3,083,324,652 stranica. Sama ta brojka zatrašujuća je, jer implicira da se Google iz tražilice pretvorio u javni informacijski servis, a ne valja zaboraviti da se ipak radi o jednoj američkoj tvrki u privatnom vlasništvu kojoj je, kao i svakoj drugoj tvrtki, glavni cilj povećati profit.
Činjenica da Google nema prave konkurencija samo je još jedan argument za moguću zakonsku regulaciju funkcioniranja Google-a.