VIDEO Orke napale hrvatski brod kod Gibraltara. Sve je snimljeno

Foto: Zoran Ereš

JUČER se u redakciju Indexa javio Zoran Ereš s Instituta Ruđer Bošković. On se trenutno nalazi na hrvatskom brodu koji plovi Gibraltarskim tjesnacem te su brod napale orke.

Za Index je ispričao kako je to izgledalo, a sve je i snimio.

"Kako to obično i biva, plovidba je tekla sasvim uobičajeno. Nakon početnih ekscesa u vidu morske bolesti prigrlili smo dnevnu rutinu dežuranja, klopanja gotove hrane i spavanja. Nas pet članova posade se dobro slagalo, baš kao u nekoj sladunjavoj suvremenoj reklami zbog koje instinktivno poželite promijeniti program", priča nam od početka Ereš o tome kako su se ljudi iz cijelog svijeta našli na brodu.

S lijeva na desno: Rosco Dorring, skiper Ricardo
Sba, kapetan Fran Hržić, Josefine Arwhem, prvi časnik dr.sc. Zoran Ereš.

"Radim na Institutu Ruđer Bošković kao stručni savjetnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša. Inače se ne bavim orkama, nego istraživanjem grafena ali je ovo bila tako dobra prilika za ekspediciju koja se ne propušta. Slučajno sam upoznao kapetana broda koji je planirao putovanje područjem gdje orke napadaju brodove i tražio je moje savjete i karte opasnog područja.

On je trebao ljude na palubi broda a ja sam trebao prijevoz u opasno područje kako bih istražio što se tamo točno događa, idealna kombinacija", priča nam kako se uopće našao na brodu.

"Isplovili smo iz Francuske luke Les Sables u nedjelju 2.7. 2023. po lijepom vremenu i krenuli na trotjednu plovidbu prema Zadru. Svatko ušuškan u svoje misli. Brazilac Ricardo, novopečeni skiper, došao je nakupiti prijeđene milje i iskustvo kako bi mogao dobivati bolje poslove. Jozefina i Rosco došli su naučiti jedriti u svim uvjetima, mladi međunarodni par kojima je plovidba na brodovima spojila životne puteve", priča nam Ereš.

Slučajan susret s kapetanom

"Kapetan je Fran Hržić, čovjek kojeg sam prije mjesec dana sasvim slučajno upoznao putem aplikacije za dijeljenje prijevoza. Nevjerojatno je spretan u svakoj situaciji, poput Indiane Jonesa, netko koga želite imati na svojoj strani kad počne tuča u kafiću.

Tijekom prvih druženja spomenuo je kako će proći Gibraltarom i upitao me za savjet oko orki koje su u to vrijeme napadale brodove. Kaže: 'Pa ti si znanstvenik na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za istraživanje mora i okoliša, valjda znaš više od mene o tome!'.

Jest da sam znanstvenik, ali tada o orkama nisam puno znao. Rekoh, provjerit ću pa ćemo biti pametniji, u skladu s onom poznatom izrekom 'Čovjek i magarac znaju više od čovjeka!'" priča nam o tome kako su došli na ideju za ovakvu ekspediciju.

 

"To je zbilja bio uron u jedan novi fascinantni svijet. Orke su vrlo inteligentne životinje iz porodice delfina, ali do prije dva-tri mjeseca nisu napadale brodove. Je li im to neki novi hir", priča nam.

"Ekspedicija je dobila zamah kad je moj voditelj labosa dao zeleno svjetlo. Sve je lakše kad imate nešto vlastitih sredstava sačuvanih u škrabici, uspomena na nedavno završene znanstveno-tehničke projekte", priča Ereš o pripremama za ekspediciju.

Nitko ne zna zašto orke odjednom napadaju brodove

"Nekoliko do sada zabilježenih napada orki na brodove dogodilo se isključivo ispred Gibraltarskog tjesnaca s Atlantske strane, južno od španjolske Barbate. Sve je krenulo prije 2-3 mjeseca, a nitko na svijetu ne zna zašto! Do sad je zabilježeno 4-5 napada, a scenarij je vrlo sličan. Prvo iz daljine vidite kako dolaze orke.

Razlikujete ih od delfina po tome što delfini iskaču iz vode puno brže i vragolastije, a orke to rade polagano. U nas bi rekli 'Nima priše!'. Odjednom su ispod vas i krenu udarati u trup i kormilo broda. Nakon nekog vremena izgube interes i odu dalje.

Nekad odustanu odmah, a ponekad naprave štetu jer razvale kormilo do neupotrebljivosti, čak se desilo i da probiju trup, što aktivira službenu akciju spašavanja. Nitko ne zna zašto to rade i kako spriječiti njihovo lupanje po brodu. Dio odgovora je trebala dati ova ekspedicija", priča.

Prvi susret s orkama

Onda je prepričao kako je izgledao prvi susret s orkama. "Naš prvi susret s orkama je bio puno sjevernije od Gibraltara. 6.7.2023. U 14:18 CET susreli smo orke, tek 8 km zapadno od kopna blizu sjeverne granice Portugala i Španjolske.

"Došle su iznenada, jedna ili dvije velike orke s mladuncem i nježno su kvrcnuli trup broda 2-3 puta od ispod. Dok su roditelji promatrali s udaljenosti oko 20 metara, mladunac je došao tik iza krme broda. Smanjili smo gas motoru i odvojili ga od propelera. U tom trenu je brod postao orkama nezanimljiv i nakon ovog kratkog susreta udaljili su se u smjeru Biskajskog zaljeva", priča.

Napad orki

Onda je došlo do drugog susreta. "Drugi susret desio se u četvrtak, 13.7.2023. u 14:12. Na ulazu smo u Gibraltarski tjesnac. Osjeća se topli i vlažni zrak. Kako prigodno. S lijeve strane se vidi obala Europe, a s desne Afrika", priča.

"Razmišljam o svemu u svojoj kabini kad odjednom čujem neko komešanje na palubi", sjeća se i dodaje da je znao da su točno na koordinatama gdje bi mogle biti orke.

Upalio je mobitel i odlučio sve snimiti.

"Iz daleka se vide kako dolaze orke. Ima ih 3-4, možda 5, teško je reći. Kapetan odmah pali oba motora jer smo do sada jedrili. Plan je bio upaliti motore i zablokirati kormilo kako im ne bi bilo zanimljivo", kaže.

"Tek koji trenutak poslije spazim dvije velike orke, svaka ispod jednog kormila (brod je katamaran koji ima dva motora i dva kormila). S lakoćom su došli do kormila pored kojeg su 5-10 sekundi plivali. Zatim su ga krenuli udarati nosom i gledati naše reakcije", prepričava.

"Kažem kapetanu da poveća brzinu kako bi morska struja hidrodinamički stabilizirala kormilo. Izgleda da djeluje. Prate nas. Pokušavaju i dalje udarati po kormilu. Tu i tamo uspiju, ali puno rjeđe. Kapetan kaže kako je fizička sila toliko velika da jedva drži kormilo u ruci", priča.

"Pokušaj manevriranja lijevo-desno ne pomaže jer smo im i dalje interesantni. Okrećemo prema kopnu jer među jedriličarima vlada vjerovanje kako orke vole more čija je dubina veća od 20 metara", prepričava Ereš za Index.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.