Dijeta za dugovječnost je plan prehrane za sve koji žele doživjeti stotu

OSIM gena, mnoge stvari pridonose duljini životnog vijeka čovjeka, a jedna od njih je prehrana. To je filozofija profesora Valtera Longa, biokemičara i ravnatelja USC instituta za dugovječnost te kreatora ‘dijete za dugovječnost’.

U svojoj istoimenoj knjizi profesor Longo otkrio je osam jednostavnih promjena prehrane za koje tvrdi da vam mogu produžiti život i učiniti ga zdravijim. Do tih spoznaja je, kaže, došao nakon desetljeća istraživanja veze između nutricionizma i starenja.

Što je ‘dijeta za dugovječnost’?

Riječ je o svakodnevnoj prehrani koja se dijelom temelji na studijama o stogodišnjacima, a dijelom na znanstvenim i kliničkim podacima, ali i periodičnoj prehrani koja oponaša post ili stanje gladovanja, a pokazala se učinkovitim alatom u borbi protiv starenja i djelovanja na rizične čimbenike.

Što je dopušteno jesti u ovoj dijeti?

Profesor Longo smatra da bi se prehrana trebala temeljiti na biljnim namirnicama, a unos ribe potrebno je ograničiti na dva do tri obroka tjedno s tim da preporučuje izbjegavati ribu s visokim udjelom žive poput tune ili sabljarke.

Kaže da unos bjelančevina treba ograničiti na 0,68 do 0,79 grama po kilogramu tjelesne težine, a većinu njih treba konzumirati u jednom obroku kako bismo maksimizirali sintezu mišića. Većina bjelančevina trebala bi potjecati od mahunarki i orašastih plodova, a ne iz namirnica životinjskog porijekla, uključujući meso i sit.

Također, profesor Longo preporučuje minimiziranje unosa loših masti i šećera, a maksimiziranje zdravih masti i složenih ugljikohidrata. Uz to, savjetuje i multivitaminske i mineralne dodatke prehrane, kao i omega-3 masne kiseline svakih dva do tri dana.

Kada je dopušteno jesti?

Najbolje je jesti dva do tri hranjiva obroka u danu, a dozvoljene su i niskokalorične grickalice kao međuobrok. Profesor Longo smatra da nema dokaza da češći obroci doprinose dugom i zdravom životu. Napominje i da je mnogima teško regulirati unos hrane kada jedu često, ali ne preporučuje preskakanje doručka.

Njegov savjet je jesti unutar 12-satnog vremenskog okvira što je još jedna uobičajena praksa mnogih stogodišnjaka. Ne biste trebali jesti tri do četiri sata prije odlaska na spavanje.

Osobama mlađim od 65 godina predlaže “dijetu koja oponaša post” barem dva puta godišnje. To uključuje jedenje 800 do 1100 kalorija pet dana zaredom. Profesor Longo smatra da se tako ostvaruju prednosti posta, a opet ne idete u drugu krajnost, odnosno stanje gladovanja. 

Iako prehrambene smjernice profesora Longa imaju znanstvene dokaze iza sebe, imajte na umu da ono što je djelotvorno za jednu osobu, možda neće pomoći drugoj.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.