Komemoracija žrtvama ustaških zločina iz 1941. u glinskom hramu Rođenja presvete Bogorodice održana je danas u Glini u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Antifašističke lige koji su zatražili vraćanje starog naziva spomen-doma.
U noći na 31. srpnja 1941. godine u glinskoj crkvi je, rečeno je na skupu, ubijeno nekoliko stotina srpskih civila, a prije toga je u svibnju te kasnije u kolovozu izvršen pogrom nad Srbima, nakon čega je crkva srušena.
Riječ je o jednom od najvećih ustaških zločina izvan sustava logora smrti, rekli su organizatori.
Skup je održan ispred Hrvatskog doma, objekta sagrađenog 1969. na mjestu srušene crkve, koji se do 1995. zvao Spomen-dom žrtvama fašizma. Sudionici skupa zatražili su vraćanje starog imena. Voditeljica Documente Vesna Teršelič je, govoreći u ime Antifašističke lige, podsjetila da je Hrvatska lani predsjedala Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust te izrazila razočaranje učinjenim.
Teršelič: U Hrvatskoj se izbjegava govoriti da je nad Srbima počinjen genocid
"Dosta sam očekivala od toga, korake u pravom smjeru, prema pamćenju, prema vraćanju spomen-ploče i povratku imena spomen-doma, no to se nije dogodilo", rekla je. Upozorila je kako se u Hrvatskoj izbjegava govoriti da je nad Srbima tijekom Drugog svjetskog rata izvršen genocid.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac napomenuo je da to mjesto zločina ne može ne biti mjesto posebnog pijeteta i izrazio nadu da će vlasti iskoristiti skorašnju rekonstrukciju zgrade Hrvatskog doma da se ono preimenuje.
Napomenuo je da to zdanje u registru Ministarstva kulture i medija ima status memorijalnog mjesta stradanja civila u parohijskoj crkvi, no da se to ne vidi u stvarnosti, kao i da je nedostojno država nastalih raspadom Jugoslavije da zločine ne priznaju. "Nedostojno je Hrvatske da se obnavljaju i nastoje normalizirati podsjećanja na ustaški režim, kao što je korištenje ustaškog pozdrava u javnom životu“, poručio je.
Specijalni izaslanik predsjednika Srbije za rješavanja pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić rekao je da se komemoriranje odvija „bez nekih većih teškoća, ali prilično usamljeno, neslužbeno“. Ustvrdio je da bi povratkom imena zgradi lokalne vlasti pokazale "privrženost slobodarstvu, ustavnom patriotizmu i antifašizmu".