HRVATSKA je od lipnja prošle godine na popisu zemalja koje nisu implementirale mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, pa je stavljena na tzv. sivu listu svjetske organizacije za borbu protiv pranja novca.
>> Američka financijska institucija zabranila poslove s Hrvatskom: "Tako peru novac"
Zbog loše kontrole pranja novca te nedostatnih istraga države već više od godinu dana hrvatske se građane maltretira ne samo popunjavanjem opsežnih formulara nego i prisiljavanjem na potpisivanje izjava da nisu kriminalci ni teroristi.
Hrvatska na listi zabranjenih zemalja
Zbog sive liste, na kojoj se Hrvatska našla u društvu zemalja kao što su Kamerun i Vijetnam, odnedavno su i financijske institucije u inozemstvu uvele dodatne kontrole, ali i zabrane za poslovanje s hrvatskim građanima i tvrtkama.
Posljednja među njima je američka digitalna banka Mercury, koja je uvrstila Hrvatsku na listu zabranjenih zemalja. Ministarstvo financija tvrdi kako od lipnja prošle godine dobivamo samo pohvale za borbu protiv pranja novca, a da Amerikanci koji su nas stavili na listu zabranjenih zemalja ne znaju što je to siva lista.
Nisu bili zadovoljni načinom na koji se borimo protiv pranja novca
No, bez obzira na pohvale na koje se poziva Ministarstvo financija, više od godinu dana Hrvatska se nalazi na sivoj listi, i to kao jedina zemlja Europske unije. No, krenimo redom.
U lipnju prošle godine međunarodna agencija za borbu protiv pranja novca Financial Action Task Force (FATF), koja je glavno međunarodno tijelo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, objavila je kako je Hrvatsku stavila na popis zemalja koje treba "pomnije pratiti", odnosno na tzv. sivu listu.
Hrvatska se tada obavezala kako će sudjelovati u rješavanju "strateških nedostataka svojih sustava za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje".
Hrvatska obećala mjere protiv pranja novca
Uvrštavanje Hrvatske na sivu listu, kao jedine zemlje Europske unije koja se našla u društvu suspektnih zemalja, izazvalo je šok jer ta odluka znači ozbiljan gubitak imidža. Pretpostavlja i loš dojam među stranim ulagačima te poteškoće za hrvatske građane, ali i tvrtke.
U priopćenju FATF-a iz lipnja prošle godine moglo se pročitati i kako se Hrvatska obavezala da će "povećati napore u sferi sprječavanja oblika financijskog kriminala". No, što smo od tada do danas napravili?
Kako nam je potvrdilo Ministarstvo financija, od lipnja prošle godine do danas Hrvatska je donijela Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma te akcijski plan.
Ministarstvo financija: Uveli smo sustav provođenja paralelnih financijskih istraga
Iz Ministarstva kažu i da su uspostavili zakonodavni okvir za provedbu UN-ovih ciljanih financijskih sankcija bez odgode donošenjem Zakona o mjerama ograničavanja, osigurali provedbu ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda te procijenili rizik sektora neprofitnih organizacija od financiranja terorizma.
"Uspostavljen je i učinkovit sustav provođenja paralelnih financijskih istraga kod potencijalnih slučajeva terorizma ili financiranja terorizma", kažu nam iz Ministarstva, dodajući kako je od početka bilo jasno da Hrvatska za svoju borbu protiv pranja novca dobiva samo pohvale.
"Da su očekivanja za Hrvatsku pozitivna, bilo je vidljivo i na raspravi na plenarnoj sjednici FATF-a u lipnju 2023., gdje je od strane stručnjaka FATF-a i predstavnika delegacija članova FATF-a konstatiran napredak koji je Republika Hrvatska već postigla u brojnim područjima", stajalo je u odgovoru koji smo dobili u siječnju ove godine.
Kažu da Amerikanci pogrešno tumače što je to međunarodna siva lista
Pola godine kasnije i dalje smo na sivoj listi, a situacija se i pogoršala. Kako smo napisali u uvodu, američka digitalna banka nedavno je uvrstila Hrvatsku na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo niz problema hrvatskim start-upovima i tehnološkim tvrtkama koje su koristile njezine usluge za poslovanje na tržištu SAD-a.
O toj zabrani iz Ministarstva financija u odgovoru na upit Indexa kažu da se radi o mjerama koje se, sukladno smjernicama FATF-a, ne bi trebale primjenjivati u odnosu na fizičke ili pravne osobe iz država koje se nalaze na sivoj listi.
"Vidljivo je kako problemi na koje nailaze hrvatski poduzetnici proizlaze iz pogrešnog tumačenja izjave FATF-a od strane pojedinih inozemnih financijskih institucija, odnosno zbog primjene mjera koje se trebaju odnositi isključivo na države koje se nalaze na crnoj listi", stoji u odgovoru Ministarstva financija koji smo dobili ovaj tjedan.
Sve radimo da bi nas što prije izbrisali sa sive liste
Kažu nam na kraju kako njihovo Ministarstvo i dalje surađuje s drugim državnim institucijama u pronalaženju rješenja za nastalu situaciju. Naglašavaju da su dobili pohvale za ono što su do sada napravili u jačanju učinkovitosti preventivnih mjera koje provode banke te na području osiguranja transparentnosti podataka o pravnim osobama.
"Sva nadležna državna tijela aktivno i u skladu sa zadanim rokovima rade na provedbi preostalih mjera iz Akcijskog plana, a kako bi Republika Hrvatska bila što prije brisana sa sive liste FATF-a", ističu na kraju odgovora.
Kako doznajemo, da bi se Hrvatska skinula sa sive liste, nedostaje niz drugih mjera na koje se obvezala prije više od godinu dana. Među tim mjerama su i one o povećanje ljudskih resursa u Uredu za sprječavanje pranja novca te rezultati nadležnih tijela kaznenog progona u otkrivanju pranja novca i druge.