Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko glasno je razmišljao o mogućnosti teritorijalnog kompromisa da bi završio rat. To je iznenadilo mnoge. Što on time želi postići i što građani Ukrajine misle o ustupcima Rusiji?
Posljednjih tjedana ponovno se intenzivno raspravlja o mogućnosti da se ruska invazija na Ukrajinu okonča za pregovaračkim stolom. Primjeri su takozvana "mirovna misija" mađarskog premijera Viktora Orbana, koju je pokrenuo na svoju ruku, kao i izjava američkog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da će "završiti rat u roku od 24 sata", piše DW.
Bivši britanski premijer Boris Johnson je u vezi s mirovnim planom spomenuo teritorijalnu stvarnost prije veljače 2022., kada je započela ruska invazija. Tada je Krim već bio anektiran, a dijelovi Luhanska i Donjecka okupirani.
Kličko iznenadio
Ali pravo iznenađenje priredio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, govoreći o mogućnosti teritorijalnog kompromisa. Do sada su ukrajinski dužnosnici najčešće izbjegavali takve formulacije. Službeni Kijev inzistira na granicama iz 1991.
"Hoće li predsjednik Ukrajine nastaviti rat s daljnjim žrtvama i razaranjima ili će morati razmotriti mogući teritorijalni kompromis s Putinom? Ako hoće, kakav će biti pritisak iz SAD-a u slučaju Trumpove pobjede? Kako će objasniti vlastitom stanovništvu da se mora odreći dijelova teritorija za koje su živote dale tisuće naših heroja?" upitao je Kličko u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera.
Rekao je da bi u tom slučaju predsjednik Volodimir Zelenski vjerojatno morao organizirati referendum o teritorijalnim kompromisima. Znače li ovakve izjave da se Ukrajina otvara prema diplomatskim rješenjima? I je li to uopće prihvatljivo za ljude u zemlji i za zapadne partnere?
Politički obračun u Kijevu?
Kličko se u prošlosti nije libio oštro kritizirati Zelenskog. Međutim, mnogi se ne sjećaju da su napetosti između njih dvojice nastale kad je ukrajinski čelnik optužio gradonačelnika Kijeva i druge čelnike ukrajinske prijestolnice za nemar nakon izvještaja očevidaca da su civili poginuli jer sklonište nije otvoreno na vrijeme.
To se dogodilo početkom lipnja prošle godine, kad je troje ljudi, uključujući devetogodišnjakinju i njezinu majku, poginulo u padu krhotina projektila dok su čekali da uđu u sklonište. "Dužnost je lokalnih vlasti osigurati da skloništa budu dostupna 24 sata dnevno. Bolno je vidjeti nemar. Bolno je vidjeti žrtve", izjavio je tom prilikom Zelenski.
Kličko vjerojatno nije zaboravio te javno upućene kritike, pa je u intervjuima za strane medije otvoreno govorio o onome što zamjera Zelenskom. Tako je u razgovoru za švicarske dnevne novine 20 Minuten postavio pitanje zašto je Zelenski do posljednjeg trenutka poricao da će doći do ruske invazije.
"Zelenski sada plaća pogreške koje je napravio. Predsjednik danas ima važnu funkciju i mi ga moramo podržavati do kraja rata, no kad rat završi, svaki će političar morati odgovarati za svoje uspjehe i pogreške", rekao je Kličko švicarskim novinarima.
Zatim je u intervjuu za kanadske novine The Globe and Mail progovorio o onome što vidi kao udaljavanje Ukrajine od demokratskih načela za koja bi se trebala boriti. Objasnio je da u njegovim očima Ukrajina ide u krivom smjeru, postajući sve više autokratska.
Kličko se u veljači ove godine u razgovoru za njemački ARD požalio kako od početka rata nije imao nijedan susret s predsjednikom Zelenskim, unatoč tome što je mnogo puta pokušao s njim telefonirati.
"Ako ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora"
Volodimir Fesenko, direktor kijevskog Centra za politička istraživanja Penta, označava izjave kijevskog gradonačelnika "promašenim startom". Jer, podsjeća Fesenko, trenutno ne postoje mirovni pregovori, već samo inicijative i planovi koji nisu dobra osnova za pregovore. Dodao je da Kličko daje takve izjave s ciljem političkog obračuna s predsjednikom Zelenskim, s kojim je godinama u sukobu.
"Kličko raspiruje postojeći strah stanovništva od tajnog sporazuma. Ali ne postoje tajni dogovori, još nema ni mirovnih pregovora", kaže Fesenko. Dodaje da je nemoguće sklopiti tajni sporazum jer bi on morao biti proveden uz podršku društva.
"Upravo tada bi bio potreban pristanak na referendumu, kako Zelenski ne bi sam pravio ustupke", naveo je.
"Kličko nikad nije skrivao da želi biti predsjednik"
Roger Hilton iz međunarodnog trusta mozgova GLOBSEC-a sa sjedištem u Bratislavi kaže da su prethodne dvije teške ratne godine natjerale pojedine ukrajinske političare da govore o mogućim teritorijalnim ustupcima.
"To što takve riječi čujemo od osobe poput gradonačelnika Klička, priznanje je da zemlji predstoje teške političke odluke", kaže Hilton. Dodaje da bi ovakve izjave mogle biti unutarnjopolitički test s ciljem da se sazna do koje mjere ukrajinsko društvo podržava tu poziciju.
Prema Hiltonu, Kličko nikada nije skrivao da želi postati predsjednik, pa koristi priliku za skupljanje političkih bodova. Hilton kaže da zbog rata ove godine nisu održani predsjednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati dijelom predizborne kampanje. Također smatra da bi teritorijalni ustupci bili loši i za Europu.
"Mislim da većina zapadnih saveznika ne bi prihvatila da se Ukrajina odrekne dijela teritorija jer bi to Europi donijelo niz nerješivih problema. Osim toga, globalno bi to bio presedan za druge autoritarne režime koji žele nezakonito pripojiti neka područja", kaže Hilton.
Planira se novi mirovni summit
Ukrajina je prošlog mjeseca održala mirovni summit u Švicarskoj, a na njemu su sudjelovali predstavnici 92 države, no ne i Rusi. Zelenski je nedavno najavio kako namjerava imati sve elemente mirovnog sporazuma spremne do studenog kako bi Kijev tada mogao održati drugi međunarodni mirovni skup.
"Postavio sam cilj da u studenom imamo u potpunosti spreman plan", naveo je. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova ubrzo je odgovorio da Moskva neće sudjelovati na drugom skupu iako Kremlj nije pritom bio kategoričan i naveo je da još nema jasne naznake o održavanju.
Ukrajina je najavila da će se na drugom skupu raspravljati o planu koji će razraditi deseci država podijeljeni u radne skupine. Zelenski je na završetku prvog mirovnog summita rekao da će Ukrajina održati mirovne pregovore s Rusijom tek kad se Moskva povuče s cjelokupnog ukrajinskog teritorija.
Na koje bi ustupke pristalo ukrajinsko društvo?
Prema anketama iz proljeća 2023., raste broj onih koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. U svibnju ove godine ih je bilo 32 posto, a u svibnju 2023. svega deset posto. Većina je ispitanika, njih 55 posto, protiv bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ovo su podaci Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS).
Ako usporedimo brojke iz razdoblja između svibnja 2022. i svibnja 2023., tada je svega osam do deset posto ispitanika bilo spremno na teritorijalne kompromise, a ogromna većina - od 82 do 87 posto - bila je protiv bilo kakvih ustupaka.