Ljudske emisije CO2 zagrijavaju planet i uzrokuju klimatske promjene. Svijet je u nedjelju 21. srpnja postigao najvišu temperaturu ikad zabilježenu, pokazuju preliminarni podaci Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje. Prosječna površinska temperatura je tog dana iznosila 17.09 stupnjeva, što je nešto više od prošlog rekorda, zabilježenog u srpnju prošle godine – 17.08 stupnjeva.
NASA mapira spomenute emisije te je nedavno objavila vizualizaciju koja pokazuje kako su vjetar i zračne struje od siječnja do ožujka 2020. nosile emisije CO2 u Zemljinoj atmosferi. "Pokušavamo objasniti odakle dolazi ugljik i kako to utječe na planet. Ovdje se vidi kako sve povezuju različiti vremenski obrasci", rekla je klimatska znanstvenica Lesley Ott iz NASA-inog instituta Goddard Space Flight Center.
Različiti izvori emisija
Video jasno pokazuje kako zapravo nije bitno od kuda točno stiže najviše emisija, svi se na kraju moramo suočiti s posljedicama. Ipak, postoje neke zanimljive globalne razlike, piše Universe Today.
Iznad SAD-a, Južne Azije i Kine, većina ugljika dolazi iz industrije, elektrana i transporta. Ali nad Afrikom i Južnom Amerikom većina CO2 dolazi od spaljivanja (uključujući šumske požare), paljenja poljoprivrednih proizvoda i krčenja zemljišta. Emisije također dolaze iz fosilnih goriva poput nafte i ugljena.
Zašto neke emisije pulsiraju?
Pulsiranje emisija označava šumske požare koji obično bukte danju, a zatim se smanjuju noću. Dodatno, drveće i biljke provode fotosintezu tijekom dana, oslobađajući kisik i apsorbirajući CO2. U Južnoj Americi i tropima ima više pulsiranja jer su podaci prikupljani tijekom vegetacijske sezone.
Ova vizualizacija se temelji na GEOS-u, integriranom sustavu za modeliranje povezanih sustava atmosfere, oceana i kopna. NASA ovim putem koristi superračunala kako bi pokazala što se događa u atmosferi. GEOS se temelji na velikom setu podataka; uključujući podatke sa satelita Terra i Suomi-NPP. GEOS-ova razlučivost je više od 100 puta veća od tipičnih vremenskih modela.