POJAVILE su se informacije da će se na Europskom prvenstvu u Njemačkoj navijačima naplaćivati kazne za nošenje neoriginalnih dresova. Neke navijače ove informacije itekako su zabrinule uzevši u obzir da se spominju cifre i do 5000 eura za kaznu koja zakonski slijedi za posjedovanje neoriginalne brendirane odjeće u Njemačkoj.
Obratili smo se Ministarstvu financija, konkretno Carinskoj upravi koja je nadležna za moguće krivotvorine, odnosno proizvode koji su neovlašteno označeni tuđim zaštićenim žigom, a u ovom slučaju navijačke dresove. Provjerili smo hoće li navijači u Hrvatskoj biti kažnjeni te smiju li se takvi komadi uopće prodavati.
Prodaja neoriginalnih dresova može biti i kazneno djelo
Krivotvorine su definirali kao proizvode kojima se vrijeđa tuđi žig, oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti. "Prepoznajemo ih po niskoj cijeni, lošoj kvaliteti, podacima na etiketama, nedostatku određenih sigurnosnih elemenata, mjestu prodaje itd.", prenose.
Kažu da se obično krivotvori roba koja će postavljanjem tuđeg žiga postići veću cijenu, a među njima je i sportska oprema, posebno dresovi, čime se, ako se sumnja u krivotvorinu potvrdi, povrjeđuju prava uglednih brendova iz sportske i modne industrije.
Objasnili su da postoje i piratski proizvodi, a to su proizvodi kojima se povrjeđuje autorsko pravo, srodna prava i prava na industrijski dizajn. "To je već malo teže prepoznati jer nam je bitan element je li nositelj prava sklopio ugovor s proizvođačem da koristi njegovo autorsko pravo ili dizajn na svojim proizvodima", rekli su.
Međutim, kažu da nositelji prava u pravilu vode računa da ti proizvodi budu visoke kvalitete, pa se piratski proizvodi mogu prepoznati po lošijoj kvaliteti od očekivane.
Kazne i do 3 godine zatvora
Tvrde da prodaja neoriginalnih dresova može biti prekršaj, ali i kazneno djelo, a koji će postupak pokrenuti ovisi o visini štete koja je nastala počinjenjem protupravnog djela. Navode da su novčane kazne za prekršitelje propisane zakonima koji reguliraju pojedina prava intelektualnog vlasništva (za prekršaje), odnosno Kaznenim zakonom (za kaznena djela).
Prema njihovim podacima, za prekršaj kojim se povrjeđuje žig kazne su novčane, još uvijek u kunama, od 20.000 do 100.000 kuna za pravnu osobu, 5000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, 2000 do 10.000 kuna za fizičku osobu i 5000 do 50.000 kuna za fizičku osobu-obrtnika. "Za kazneno djelo protiv žiga propisana je kazna zatvora do 3 godine", tvrde.
"Osoba koja u Hrvatskoj nosi krivotvoreni dres ne može zbog toga biti prekršajno kažnjena"
Međutim, iz Ministarstva financija tvrde da kupnja krivotvorene robe nije kažnjiva prema propisima koji vrijede u Hrvatskoj. "To znači da osoba koja u Hrvatskoj nosi krivotvoreni dres ne može zbog toga biti prekršajno kažnjena", pojašnjavaju. "Nažalost, nismo uspjeli provjeriti informaciju da je to u Njemačkoj prekršaj i da će policija to kontrolirati za vrijeme ovogodišnjeg Europskog prvenstva u nogometu", rekli su.
Shodno tome, sugeriraju našim navijačima da ne nose majice koje izgledom podsjećaju na službene dresove naše reprezentacije. Savjetuju da se nabavi originalni dres ili neka navijači nose majice koje imaju nacionalna obilježja, ali izgledom ne podsjećaju na službeni dres.
Prodavači: Pa ne prodajemo mi Nike
S druge strane, prodavači poručuju da se inspekcija ne boje. Obišli smo štandove po Zagrebu i razgovarali s nekim prodavačima navijačke opreme. Jedna prodavačica rekla je da je njezina navijačka oprema domaća proizvodnja i ne prodaje ništa što podsjeća na službene dresove. "Vidjela sam kazne. Brendirano nije dozvoljeno, toga kod mene i nema", rekla je.
Jedan od prodavača tvrdi da su to obične majice. "Ne prodajemo mi Nike", rekao je. On kaže da zna da lažno brendiranu odjeću ne smije prodavati. "Nama nitko nije rekao da ovakve ne smijemo, i na računu lijepo piše majica, to nisu dresovi. Ako nešto nije jasno, neka idu prvo u veleprodaju", objasnio je ljubazan prodavač koji nam je i poklonio "zabranjeni" komad odjeće. "Evo ovaj bez imena i broja", našalio se.
Briga ipak treba postojati
Prodavači uglavnom nisu iskazali brigu, no razlog za istu možda ipak treba postojati. Barem za neke. Naišli smo i na štandove koji ne samo da kopiraju dizajn službenog dresa hrvatske nogometne reprezentacije, već i zaštitni logo velikih brendova, što je Carinska uprava jasno opisala kao prekršajno, ili čak kazneno djelo.
Iz Ministarstva financija, odnosno Carinske uprave, prenose da su tijekom 2023. godine u okviru provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva i carinskih mjera pri uvozu pokrenuli ukupno 629 postupaka privremenog zadržavanja roba, a time je obuhvaćen ukupno 293.281 komad proizvoda za koje se sumnja da se njima povređuje pravo intelektualnog vlasništva, tržišne vrijednosti 4,254.608,65 EUR.
"Na domaćem tržištu provedbom nadzora i temeljem utvrđenih nepravilnosti podnesena su 182 prekršajna naloga te je ukupno oduzeto 68.503 komada proizvoda za koje se sumnja da povrjeđuju pravo intelektualnog vlasništva", podijelili su.
Sve u svemu, briga za kupce ne postoji, no prodavači bi možda ipak trebali razmisliti koje proizvode će naručivati i prodavati te je li zarada vrijedna rizika.
"U svrhu što boljeg informiranja i upoznavanja javnosti sa spomenutim, upućujemo vas na web stranice gdje se mogu pronaći opširniji podaci o rizicima kupnje putem Interneta kao i općeniti podaci o globalnom problemu krivotvorenja i piratstva", poručuje Carinska uprava.