Foto: airport-brac.hr
RADNICI Aerodroma Brač d.o.o. uputili su otvoreno pismo javnosti i medijima u kojem progovaraju o problemima - lošem poslovanju aerodroma te mogućnosti njegova zatvaranja. Pismo prenosimo u cijelosti:
Spominjući višegodišnje loše poslovanje poduzeća, želimo ukazati kako se pad prometa na aerodromu bilježi od 2001. godine nadalje, a što potvrđuje podatak da je navedene godine promet bilježio cca. 35.000 putnika, a 2012. godina je završila s tek nešto više od 12.000 putnika.
U godinama dobrog poslovanja, aerodrom Brač je bilježio poslovanje s trostruko većim prometom putnika, i neusporedivo većim prometom putničkih zrakoplova nego što je promet koji ostvaruje zadnjih godina. Bio je povezan višestrukim tjednim linijama sa Zagrebom, kao i charter letovima s Austrijom (Graz, Beč, Klagenfurt, Salzburg, Innsbruck, Linz), Njemačkom (München, Augsburg, Friedrichshafen), Slovenijom (Maribor, Ljubljana), Italijom (Ancona, Trst, Bari, Milano), Češkom (Kunovice). Zastupljenost komercijalnog prometa (charteri i redovite linije) je bila svakodnevna, dok su dani vikenda, osobito subote, bilježili i preko 20 charter letova i minimalno dvije linije sa Zagrebom. Suradnja sa svim zračnim prijevoznicima (Croatia Airlines, Austrian Airlines, Adria Airways, Denim Wings, Augsburg Airways, Discovery, Alitalia...) bila je uvijek na visokoj razini i u sve vrijeme suradnje do danas nije zabilježen nijedan problem.
Aerodrom Brač je još uvijek omiljena destinacija i općem zrakoplovstvu u kojem slučaju se svakodnevno izražava oduševljenje pristupom osoblja koji je i iznad tek pukog profesionalnog, već je i topao, domaćinski, kojeg stranke rado naglase hvaleći isti u usporedbi s mnogim drugim, pa i svjetskim destinacijama.
Dakle, aerodrom Brač predstavlja i prvi dodir putnika namjernika s Hrvatskom te svaka pohvala itekako služi, ne samo na čast aerodromu i otoku, već i na slavu države.
Zlatni rat se niti pri djelomičnom popunjavanju svojih smještajnih kapaciteta ne oslanja na vlastiti aerodrom
No, posljednjih godina promet se sveo na svega 4 chartera i 1 liniju sa Zagrebom i to isključivo subotama. Jedini touroperator koji koristi ovaj aerodrom danas i čija su 4 navedena chartera jest agencija "Gruber Reisen" iz Graza u Austriji koja puni svoj hotel "Bretanide" u Bolu.
Kao bitni dio našeg obraćanja medijima želimo naglasiti kako je poduzeće Zlatni rat d.d. iz Bola većinski vlasnik Aerodroma Brač d.o.o. Spomenuto poduzeće u svojem vlasništvu u Bolu ima 3 hotela, no, neobično je važno naglasiti kako se niti pri djelomičnom popunjavanju svojih smještajnih kapaciteta ne oslanja na vlastiti aerodrom. Mi, radnici Aerodroma Brač d.o.o., u više smo navrata inzistirali na susretu s vlasnikom kada smo, između ostalog, iznosili i krucijalni problem to što isti ignorira postojanje aerodroma u planiranju punjenja svojih hotela.
No, vlasnikova planirana strategija povećanja prihoda predviđena je prevelikim povećanjem cijena aerodromskih usluga što je dovelo do davanja ostavke direktorice Aerodroma Brač d.o.o. u kolovozu 2012. godine. Nakon toga, raspisan je natječaj za radno mjesto direktora poduzeća, no, prema našim saznanjima, niti jedan od kandidata nije zadovoljio kriterije vlasnika te ista osoba i dalje obnaša funkciju direktora poduzeća.
Strategijom podizanja cijena u kriznim vremenima ruši se vjerojatnost ostvarivanja i postojećeg prometa, stoga je iluzorno očekivati kako će se istim potezom umanjiti izdaci aerodroma (isplate plaća, nužne investicije za održavanje...).
Zar se upravo u turizmu ne pristupa akcijskim cijenama u pred i posezonama kada je popunjenost smještajnih kapaciteta najlošija, a s namjerom privući što više gostiju u takvim razdobljima?
Upoznati smo s podatkom kako se je za operiranje na bračkom aerodromu zanimao potencijalni partner iz Londona, no, upravo zbog neuspjelog dogovora oko cijena, isti je od namjere odustao.
Vlasnikovo prebacivanje krivice na autocestu kao jednog od većih uzročnika pada prometa je potpuno neutemeljeno jer se kao protuteža takvoj tvrdnji može uzeti Zračna luka Zadar koja, iako nadomak autocesti, bilježi itekakav porast prometa zadnjih godina.
Zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe oko njihova preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?
Isto tako vrlo je važno naglasiti kako aerodrom spada u specifičnu djelatnost: kako bi aerodrom uopće i mogao poslovati, osnova istog je ljudstvo koje je posebno izučeno za rad na aerodromskim poslovima, kako prihvatu i otpremi zrakoplova, putnika i prtljage, tako i u protupožarnoj zaštiti. Sva ovlaštenja je potrebno redovito obnavljati u dvogodišnjim intervalima.
Upravo zbog toga, a kako se ne bi stvarao bespotrebni broj zaposlenih u poduzeću, gotovo svaki radnik Aerodroma Brač d.o.o. posjeduje minimalno po dva ovlaštenja za rad na navedenim poslovima. Upravo iz navedenog važno je istaknuti kako bi zatvaranjem aerodroma postojala gotovo nikakva vjerojatnost isti ponovo staviti u funkciju budući se radi o specifičnoj djelatnosti za čije oživljavanje ne postoji mogućnost upošljavanja osoba koje su npr. zavedene u Zavodu za zapošljavanje. Od sistematizacijom radnih mjesta iz 2006. godine, upravo zbog nezavidnih prihoda aerodroma, nikad nismo tražili povećanje plaće u odnosu na povećanje životnih troškova koji su se od tada itekako povećali.
Zanima nas zbog čega svojevremeno nije ispoštovan dogovor s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe oko njihova preuzimanja novoizgrađenog tornja i pripadajućih prostorija?
2008. godine prvi put smo zatražili sastanak s upravom poduzeća i vlasnikom, a u svrhu objašnjenja postojećeg stanja kao i planova za predstojeće i poslijesezonsko razdoblje, te iznalaženje mogućih pozitivnih rješenja na obostrano zadovoljstvo.
Željeli smo, isto tako, prigovoriti na neisplatu 3 osobna dohotka. I tada smo razmišljali o obraćanju medijima, no, nedugo nakon spominjanja te mogućnosti, došlo je do isplata plaća.
Već i pri tom prvom susretu, a i kasnije, i sami smo iznosili (možda nevješte - ali barem nekakve!) prijedloge o načinima mogućeg povećanja prometa (inzistiranje na povećanju domaćih linija, zastupanje aerodroma na turističkim sajmovima, kontaktiranje spomenutih nam malih prijevoznika npr. u Italiji...). No, nije nam poznato da je išta uvaženo kao prijedlog.
Zanimljivo je kako se vlasnik poduzeća "Zlatni rat" d.d., g. Jako Andabak, tek sada oglasio u medijima po pitanju aerodroma, a nakon što smo od direktorice dobili usmenu obavijest kako se planira zatvaranje poduzeća. A još je zanimljivije kako g. Andabak, pri spominjanju svoje svestranosti u poduzetništvu, u svojim javnim istupima, a koliko je nama poznato, nikad nije spomenuo ovako vrijednu infrastrukturu kao što je aerodrom.
Istekao certifikat kojim se aerodromu odobrava pružanje usluga
Trenutačni, također veliki problem aerodroma jest taj što je istekao certifikat kojim se aerodromu odobrava pružanje usluga kao i taj što aerodrom još uvijek nema riješenu fiskalnu blagajnu za naplatu aerodromskih usluga na licu mjesta.
Najnovija saznanja o tome kako je i država odlučila odustati od svojeg udjela od 36 posto u Aerodromu Brač d.o.o. dodatno je pesimistično ozračje koje prati neispunjavanje namjere revitalizacije otoka. Stoga bi još jednom zamolili Vladu RH i resorno ministarstvo preispitati odluku o prodaji svojeg udjela u Aerodromu Brač d.o.o.
Država se daleko više brine za aerodrome koji imaju i nekoliko puta više zaposlenih nego što ih je na aerodromu Brač, a imaju višestruko manji promet od bračkog aerodroma. Dok se rade strategije izgradnje aerodroma na drugim otocima, nevjerojatna je pomisao da bračkom aerodromu prijeti zatvaranje.
Držimo kako bi se uz ispravno vođenje poduzeća i osmišljavanje marketinške i promidžbene strategije, ovom aerodromu, kao i otoku u cjelini, itekako mogao osigurati prosperitet i svjetlija budućnost uz zapošljavanje novih, a ne otpuštanjem postojećih ljudi i zatvaranjem aerodroma.
Velika je vjerojatnost kako će se ova sezona i odraditi jer je potencijalna odluka o zatvaranju moguće prekasno donešena budući je touroperator već oglasio, a i vjerojatno prodao svoje aranžmane u kombinaciji s već najavljenim charter letovima. Prema tome, za očekivati je kako će se ova višegodišnja agonija prolongirati za jesensko razdoblje. Stoga je potrebna reakcija s osobitim naglaskom na žurnosti iste.
Žalosno je konstatirati kako se po ovom pitanju nije očitovala niti jedna turistička zajednica na otoku
31. siječnja 2013. dopis na ovu temu uputili smo predsjedniku RH, premijeru, vladi, resornim ministarstvima, HTZ-u, strankama, županiji, HGK-i, gradu Supetru i otočkim općinama kao i turističkim zajednicama na otoku.
Jedina stranka koja nas je po navedenom kontaktirala jesu Hrvatski laburisti čiji je predstavnik, g. Mladen Novak, uputio i zastupničko pitanje.
Isto tako, povratnu smo informaciju dobili i od Ureda predsjednika RH kojom se izražava nada za iznalaženje rješenja kao i stavljanje na raspolaganje u slučaju potrebe za novim kontaktom.
Pisma potpore smo dobili od grada Supetra te općina Nerežišća, Bol i Postira.
Žalosno je konstatirati kako se na naše dvostruko javljanje po ovom pitanju nije očitovala niti jedna turistička zajednica na otoku".