Bjeliš: Sveučilište u Zagrebu ima međunarodni dignitet bez obzira na sustavno smanjivanje financiranja

Foto: Sveučilište u Zagrebu

REKTOR Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš ocijenio je danas na izvještajnoj sjednici Senata, vijeća područja, Sveučilišnoga savjeta i Rektorskoga kolegija u širem sastavu da su zabrinjavajuće javna i medijska percepcija i marginalizacija istraživačkoga i visoko-obrazovnog rada.

Na izvještajnoj sjednici, održanoj u velikoj dvorani Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, rektor Bjeliš i njegov prorektorski tim podnijeli su izvješće o radu Sveučilišta u Zagrebu za razdoblje od 1. siječnja 2012. godine do 30. travnja ove godine.

Sažimajući pozitivne pomake i negativnosti u tome razdoblju rektor Bjeliš posvjedočio je "kako se nikada u osam godina obnašanja rektorske službe nije osjećao nemoćnije nego u problematičnoj sanaciji Studentskoga centra (SC) zagrebačkoga Sveučilišta".

Istaknuo je da je činjenica, što je sanacijska uprava SC-a potpuno izuzela Sveučilište kao instituciju u čijem sklopu djeluje SC iz njegove sanacije, obustavila ostvarenje brojnih sveučilišnih planova.

Izoštreni kriteriji za upis studenata

Kao neke od pozitivnih pomaka ostvarenih u tome razdoblju spomenuo je da su izoštreni kriteriji za upis studenata, povećana je skrb za studente i pokrenuti novi studijski programi, među kojima su i dva u suradnji s Hrvatskom vojskom (HV).

Rektor je istaknuo i povećanu mobilnost studenata rekavši da će u njoj uskoro biti oko tisuću studenata godišnje, te ocijenio da su i doktorski studiji sve bolje organizirani. S tim u vezi izvijestio je da akademski stupanj doktora znanosti na zagrebačkome Sveučilištu godišnje postigne između 600 i 700 kandidata što je, smatra, realan broj s obzirom na sveučilišne istraživačke kapacitete.

Kada se pak radi o međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta, Bjeliš je ustvrdio kako to najveće hrvatsko sveučilište ima međunarodni dignitet bez obzira na sustavno smanjivanje njegova financiranja i jedno je, među samo 10-ak sveučilišta i tzv. europskim tranzicijskim zemljama, koje se nalazi na listi 600 najboljih sveučilišta na svijetu. Spomenuo je i da je na toj listi oko 200 sveučilišta iz zapadne Europe, te dodao kako ne razumije način na koji mediji prate pitanje međunarodne prepoznatljivosti Sveučilišta.

Istaknuta potreba strateškoga povezivanja Sveučilišta s drugim sveučilištima

Izvješća su podnijeli i prorektorice za studente i studije te poslovanje Blaženka Divjak i Vesna Vašiček, a prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju Bojan Baletić izvijestio je o području za koje je on nadležan, a predstavio i izvješće koje je priredila prorektorica za istraživanje i tehnologiju Melita Kovačević.

Prorektorica Divjak ukazala je, među ostalim, i na potrebu da se pozornost posveti praćenju programskih ugovora Sveučilišta s mjerodavnim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) za trogodišnje razdoblje od 2012. do 2015. godine jer je, ako se izvrše traženi indikatori, moguće ostvariti bonus sredstva i do deset posto ukupnog iznosa ugovora što iznosi oko 30 milijuna kuna.

Prorektori Divjak i Baletić istaknuli su i potrebu strateškoga povezivanja Sveučilišta s drugim sveučilištima, a prorektorica Vašiček da je pred Sveučilištem ugovaranje novog trogodišnjeg ugovora s Ministarstvom.