U KOLUMBIJI je proteklog tjedna pronađeno četvero djece iz starosjedilačke zajednice na jugu zemlje, više od pet tjedana nakon što se zrakoplov kojim su putovali srušio u gustu džunglu. Djecu je spasila vojska u blizini granice između kolumbijskih provincija Caqueta i Guaviare, blizu mjesta gdje se mali zrakoplov srušio.
Mali zrakoplov Cessna 206 prevozio je sedam ljudi na ruti između Araracuare, u pokrajini Amazonas, i San Jose del Guaviarea, grada u pokrajini Guaviare, ali je u ranim jutarnjim satima 1. svibnja aktiviran alarm zbog kvara motora.
Djeca su uspjela preživjeti
Tri odrasle osobe, uključujući pilota, poginule su od posljedica pada, a njihova su tijela pronađena u zrakoplovu. Troje djece u dobi od 13, 9 i 4 godine, kao i 11-mjesečna beba, preživjeli su pad.
Prve informacije od vlasti za civilno zrakoplovstvo, koje su koordinirale spasilačke napore, sugeriraju da su djeca pobjegla iz aviona i krenula u prašumu potražiti pomoć. Spasilačke ekipe su uz potporu pasa tragača prethodno pronašle odbačeno voće, koje su djeca navodno jela, te improvizirana skloništa napravljena od vegetacije iz džungle.
Otkriveno je zašto su djeca preživjela
U operacijama spašavanja sudjelovali su zrakoplovi i helikopteri kolumbijske vojske i zrakoplovstva. Vjeruje se kako su djeca preživjela jer su jela hranu koju im je potražni tim bacao proteklih tjedana iz helikoptera, no smatra se kako je presudnu ulogu imala činjenica što su dijelom autohtone zajednice Huitoto. Iako su svi bili pothranjeni, ni na jednom djetetu nisu pronađene teže ozljede, a čak je i najmlađe svoj prvi rođendan dočekalo u prašumi, piše BBC.
"Djeca su jela tri kilograma brašna biljke manioke, inače često korištenog u autohtonim plemenima u regiji Amazone", rekao je vojni glasnogovornik Pedro Arnulfo Sanchez Suarez.
"U danima nakon nesreće djeca su jela brašno, no na kraju su ostala bez hrane pa su odlučila tražiti mjesto gdje mogu preživjeti. Bila su pothranjena, ali pri punoj svijesti i razumu kada smo ih pronašli", dodao je Sanchez Suarez te zaključio:
"Njihovo autohtono podrijetlo omogućilo im je da steknu određeni imunitet protiv bolesti u džungli, a znanje o džungli, što jesti, a što ne jesti, kao i pronalazak vode, održavali su ih na životu, što ne bi bilo moguće da nisu navikli na takvu vrstu neprijateljskog okruženja."